Oprečni stavovi
79

Njemačka razmatra zabranu desničarske stranke AfD

B. H.
Marš simpatizera AfD-a u Rostocku (Foto: Twitter)
Marš simpatizera AfD-a u Rostocku (Foto: Twitter)
Njemačka raspravlja hoće li zabraniti krajnje desnu Alternativu za Njemačku (AfD) dok stranka raste na 21 posto u anketama i dok obavjštajci smatraju da njezini članovi postaju sve ekstremniji.

Frank-Walter Steinmeier, njemački predsjednik, upozorio je u govoru domaćoj obavještajnoj agenciji da "svi imamo u svojim rukama staviti one koji preziru našu demokratiju, na njihova mjesta".

Njegov govor u dvorcu gdje je stvoren njemački poslijeratni ustav se smatra podrškom zabrani nakon što je Thomas Haldenwang, šef sigurnosne službe, upozorio na rastući utjecaj desničarskih ekstremista u stranci.

"Vidimo značajan broj protagonista u ovoj stranci koji šire mržnju protiv svih vrsta manjina ovdje u Njemačkoj", kazao je Haldenwang.

Mnogi govore o sve jačem utjecaju Björna Höckea, čelnika AfD-a u istočnoj državi Tiringiji. Höcke, bivši nastavnik povijesti, poznat je po svom hitlerovskom jeziku. Ugledni novinski magazin Der Spiegel ušao je u debatu pod naslovom: "Zabraniti neprijatelje ustava!"

Upozorava se da se AfD sve više i više radikalizirao. "Vrijeme je da obranimo demokraciju boljim oružjem", stoji u Der Spiegelu.

Zamjenik vladajućih socijaldemokrata Olafa Scholza također je rekao da bi trebalo razmotriti zabranu ako Savezni ured za zaštitu ustava AfD kategorizira kao skupinu "dokazanih desničarskih ekstremista".

No, lider Kršćansko-demokratske unije Friedrich Merz upozorio je da "zabrana stranaka zapravo nikada nije riješila političke probleme".

AfD nikad snažniji

U međuvremenu je Njemački institut za ljudska prava, nevladina organizacija, objavio da je "AfD dosegao stepen opasnosti da se prema ustavu može zabraniti".

U analizi su upozorili da stranka aktivno i metodično nastoji provesti svoje rasističke i desnoekstremističke ciljeve i pomicati granice onoga što se može reći kako bi se ljudi naviknuli na svoje etnonacionalističke pozicije.

Njemačka ima problematičnu historiju zabranjivanja stranaka, a Otto von Bismarck, prvi kancelar zemlje, zabranio je socijaldemokrate zbog nelojalnosti Kaiseru (Caru). Kad su nacisti došli na vlast, zabranili su sve druge stranke.

Njemačka Demokratska Republika (Istočna Njemačka) također je zabranila druge stranke koje nisu povezane s vladajućom Strankom socijalističkog jedinstva.

Poslijeratni njemački ustav, koji je želio izbjeći ovaj autoritarni eksces, pravno je otežao zabranu stranke. Pokušaji zabrane neonacističke stranke NPD 2003. i 2017. propali su na najvišem sudu. Volker Boehme-Nessler, politolog, rekao je kako ne vjeruje da stranka ispunjava visoke zakonske prepreke za zabranu.

Upozorio je da bi neuspjeli pokušaj AfD-u samo dao dodatni poticaj u predizbornoj kampanji.

"Ne možete jednostavno zabraniti stranku koja dobije 20-30 posto podrške" u raznim državama, dodao je Boehme-Nessler.

Nijemci su podjednako podijeljeni oko toga treba li stranku zabraniti, s 47 posto građana za zabranu i 47 posto protiv. Zabrana je popularnija na zapadu i među liberalnim Zelenima.