Noć kada su poletjele rakete: 13. april zaledio je Zapad, a na Bliskom istoku je malo šta ostalo isto

Od 13. aprila 2024. godine, Bliski istok je bio poprište brojnih događaja koji su doveli i do određenih geopolitičkih repozicioniranja koja su značajno utjecala i na omjer snaga na Bliskom istoku.

Izrael je, kao što je poznato, vojna dejstva u Gazi pokrenuo nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine, a od tada, svi su očekivali moguću odmazdu kako Irana, tako i skupina bliskih Teheranu na Bliskom istoku, uključujući Hezbolah u Libanu, Hute u Jemenu.

Mjeseci su prolazili, ali jakog odgovora, osim propagandnih videosnimaka, nije bilo. Međutim, stvari su se promijenile 13. aprila kada je u večernjim satima s područja Irana poletjelo na stotine raketa i bespilotnih letjelica na brojne ciljeve širom Izraela.

Iako je Izrael tada saopćio kako su, uz pomoć borbenih aviona Jordana, Velike Britanije, SAD-a i Francuske, uspjeli oboriti 99 posto ispaljenih projektila, satelitski snimci su pokazali kako je određena šteta na objektima ipak nastala, a iz Teherana su naveli kako je napad bio legitimna reakcija na izraelski napad na iranski konzulat u Siriji.

Međutim, ono što je od samog iranskog napada možda i mnogo važnije u kontekstu cijele priče na Bliskom istoku jesu događaji koji su uslijedili nakon napada.

Izrael je nekoliko dana nakon iranskog napada uzvratio udarima na Isfahan i vojne ciljeve na tom području. Tadašnji šef iranske diplomatije Hossein Amir-Abdollahian napad je opisao kao "obaranje nekoliko malih ptica".

"Medijske pristalice cionističkog režima pokušale su u očajničkom pokušaju da izvuku pobjedu iz svog poraza i preuveličaju ovo pitanje. Oborene mikro ptice nisu izazvale nikakvu finansijsku ili drugu štetu u Iranu", rekao je tada šef iranske diplomatije.

Uprkos tome što napad nije izazvao značajnu štetu na vojnim ciljevima Irana, potpuno je jasno bilo kako će ovakva razmjena vatre otvoriti Pandorinu kutiju koja u slučaju Bliskog istoka može samo značiti dolijevanje benzina na vatru. Niz političkih, vojnih i drugih događaja koji su uslijedili, pokazao je upravo da Bliski istok ide u dalju neizvjesnost.

Mjesec kasnije, događaj koji je obilježio Bliski istok bio je pad helikoptera u kojem su se nalazili predsjednik Irana Ebrahim Raisi i šef iranske diplomatije Hossein Amir-Abdollahian.

Nakon više od 10 sati potrage spasioci su 20. maja pronašli olupinu helikoptera u kojem su letjeli iranski predsjednik Ebrahim Raisi i ministar vanjskih poslova Hossein Amir-Abdollahian.

Ovaj događaj svakao je značajno uzdrmao rukovodstvo Irana, a Izrael je odlučio dodatno pojačati svoja vojna dejstva na Bliskom istoku.

Od 13. aprila, Izrael je proširio front na Liban gdje je nemilosrdno bombardovao položaje Hezbolaha na jugu ove zemlje, a osim toga izveli su i niz žestokih zračnih udara na Bejrut. Zračnih udara u kojima je eliminisan veliki broj komandanata Hezbolaha, uključujući i lidera ove organizacije Hassana Nasrallaha.

"Naredio sam ubistvo Nasrallaha, on je bio centralni motor iranske osovine zla. Nasrallah i njegove kolege bile su arhitekte plana za uništenje Izraela", rekao je nakon napada Netanyahu.

Mjesec nakon bombardovanja Bejruta, Izrael je izveo još jedan napad na Iran tokom noći 26. oktobra, a brojne eksplozije odjekivale su Teheranom i drugim dijelovima Irana.

Iako Iran nije odgovorio na ovaj napad, brojni vojni zvaničnici ove zemlje do danas ističu kako će odgovor Teherana stići i da će biti mnogo jači nego što je to bio slučaj u aprilu 2024. godine.

Još jedan događaj koji se u međuvremenu odvio, vjerovatno u korist Izraela, bio je i pad Bashara Al-Assada u Siriji u decembru 2024. godine. Snage sirijskih pobunjenika, sastavljenih od brojnih frakcija, uključujući i nekadašnje članove Al Kaide, 8. decembra ušle su u Damask, a Assad i njegova porodica napustili su državu te se zaputili u Rusiju gdje i danas žive.

Na čelo Sirije došao je Ahmed Al Sharaa, nekadašnji vođa grupe Hayat Tahrir Al Sham, a Izrael je iskoristio cijelu situaciju kako bi dodatno proširio ono što u Tel Avivu nazivaju tampon zona te su u jednom trenutku stigli i na "vrata Damaska" gdje su izraelske trupe i danas stacionirane te povremeno izvode napade kako u Damasku, tako i u drugim dijelovima Sirije.

Dolaskom nove administracije u Bijelu kuću, Bliski istok iščekuje potencijalni nuklearni dogovor između Irana i Sjedinjenih Američkih Država.

Iako Donald Trump ističe kako pregovori idu odlično, slanje novih nosača aviona i satelitski snimci koji prikazuju grupisanje strateških bombardera na području Bliskog istoka jasan su pokazatelj kako se situacija može okrenuti za 180 stepeni.

U tom slučaju, šanse za novu eskalaciju sukoba na Bliskom istoku su i dalje izuzetno velike, a američki predsjednik je naveo kako će, u slučaju da se nuklearni dogovor ne postigne, Izrael biti predvodnik novog napada na Iran. Napada koji će u tom slučaju gotovo pa sigurno za mete odrediti nuklearna postrojenja Teherana.

Takav sukob dodatno bi u neizvjesnost uveo cijeli svijet, ali naročito Bliski istok. Područje na kojem je od 13. aprila malo šta ostalo isto. Osim stravičnih izraelskih zločina i genocida u Gazi. Na njih se danas žmiri jednako kao i prvog dana sukoba.