Nova godina nosi velike promjene: Ko će postati glavni igrač na svjetskoj političkoj sceni

Neki od zvaničnika ulažu, ipak, veliku nadu u nadolazeću godinu i vjeruju da će se rat u Ukrajini tokom ove godine napokon stati. Nažalost, to ne možemo planirati i znati unaprijed. Stoga preostaje da se uzdamo u razumnost vlada i njihovu mogućnost postizanja dogovora.

Izbori u svijetu

Nakon jačanja desnice u mnogim evropskim zemljama, velike promjene na političkoj sceni mogla bi donijeti i 2023. godina.

Već u januaru planirani su predsjednički izbori u Češkoj. Sada se zasigurno zna da na čelu države više neće biti Miloš Zeman koji je bio na vlasti prethodnih 10 godina.

Novog predsjednika će ove godine birati i Kipar. Izbori u Kipru su zakazani za 5. februar.

U martu ove godine planirani su izbori i u Estoniji. Prema istraživanju javnog mnijenja koaliciona vlada koju predvodi premijerka Kaja Kallas može izgubiti većinu.

Predsjednički izbori zakazani su za april 2023. godine u Crnoj Gori. Ova zemlja sada proživljava duboku političku i institucionalnu krizu, a opozicija na čelu sa Milom Đukanovićem u izborima vidi izlaz iz krize.

U Švicarskoj parlamentarni izbori će se održati 22. oktobra, a prema dosadašnjim istraživanjima ne predviđaju se velike promjene.

Izbori će se ove godine održati i u Grčkoj. Pretpostavlja se da će partija Nova demokratija ostati najveća partija, ali za razliku od 2019. godine, ovog puta će im za formiranje vlasti trebati koalicioni partner.

U Španiji će se parlamentarni izbori održati u decembru ove godine.

Velike promjene bi se mogle desiti na političkoj sceni u Poljskoj u kojoj će se izbori održati na jesen. Prema istraživanjima, opozicija u ovoj zemlji ima velike šanse da smijeni konzervativnu koaliciju Ujedinjena desnica.

Parlamentarni i predsjednički izbori održat će se 18. juna i u Turskoj. Predsjednički izbori bit će naročito zanimljivi s obzirom na položaj aktuelnog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana koji će imati priliku zacementirati svoju vladavinu u ovoj državi.

Borba za prava u Iranu

U Iranu su 2022. godine izbili veliki protesti koji je vlada pokušala ugušiti. Međutim, odavno se nije glasnije čuo glas žena Irana koje su izašle na ulice da se bore za svoja prava, a nakon što je policija ubila Mashi Amini zbog pogrešnog nošenja marame.

Marame u Iranu su obavezan detalj kojim je žena dužna pokriti kosu kada se nalazi u javnosti. Također, ne smiju se vidjeti noge i ruke. Nakon smrti mlade Iranke, protesti su poremetili javni mir u ovoj zemlji. Brojne sportistkinje su izlazile na takmičenja bez marame u znak podrške i borbe za svoja prava. A protestima se pridružio i veliki broj muškaraca.

Borba za ljudska prava će se sigurno nastaviti i u novoj godini, a hoće li iranska vlada poslušati glas naroda, preostaje da vidimo.

Borba žena Afganistana za svoja prava

Talibani su došli na vlast u Afganistanu tokom ljeta 2021. godine i nakon toga uništavaju slobode državljana te zemlje. Vratili su smrtne kazne, ženama su zabranili izlaziti iz kuće bez muškaraca. Tokom ove godine zabranili su djevojčicama pohađanje škola, a od nedavno i univerziteta. Brojne žene su pokušale organizovati protest, ali su demonstracije bile brzo ugašene.

Pitanje da li će se najhrabrije nastaviti svoju borbu u narednoj godini ili ćemo svjedočiti rušenju sudbina mladih ljudi u Afganistanu.

Nova godina nam nosi puno promjena na svjetskoj političkoj sceni. Da li će to promjene biti dobre ili loše pokazat će vrijeme.