Njegovo pojavljivanje je već dovelo do ograničenja putovanja, sastanaka na visokom nivou i obećanja proizvođača vakcina da će za svaki slučaj početi raditi na vakcinama specifičnim za sojeve.
Međutim, ima dug put do trenutka kada će zamijeniti deltu, varijanti koja dominira u cijelom svijetu, a duga je lista varijanti koje su isprva uplašile svijet prije nego što su pale s mape što može biti podsjetnik da su virusi nepredvidivi, piše CNN.
WHO označava varijante koronavirusa ili kao varijante koje izazivaju zabrinutost - što znači da izgledaju dovoljno opasno da zahtjevaju pažljivo ispitivanje i kontinuirano ažuriranje - ili varijante pod nadzorom. Samo pet trenutno ispunjava definiciju za varijante zabrinutosti: Alpha, Beta, Gamma, Delta i Omikron.
Prvi uzorak omikrona ili B.1.1.529 uzet je 9. novembra, prema podacima WHO-a, a primijećen je zbog porasta slučajeva u Južnoj Africi. Čini se da se ova nova varijanta, B.1.1.529, vrlo brzo širi.
Tulio de Oliveira, direktor južnoafričkog Centra za odgovor na epidemije i inovacije i istraživač genetike na Univerzitetu Stellenbosch, naveo je na Twitteru da se ova varijanta brzo širi.
Također, genetsko sekvenciranje je pokazalo da nosi veliki broj uznemirujućih mutacija na šiljastom proteinu - strukturi nalik na čvor na površini virusa koju koristi da se uhvati za ćelije koje inficira.
Neke od tih mutacija su već prepoznate iz drugih varijanti i poznato je da ih čine opasnijim, uključujući i onu pod nazivom E484A -- blago izmijenjenu verziju mutacije nazvane E484K koja može učiniti virus manje prepoznatljivim za neka antitijela -- proteine imunološkog sistema koji predstavljaju prvu liniju odbrane od infekcije i čine osnovu liječenja monoklonskim antitijelima.
Također, nosi mutaciju zvanu N501Y, koja je i Alfa i Gama dala povećanu prenosivost. Samo prošle sedmice, Scott Weaver sa Medicinskog ogranka Univerziteta u Teksasu i kolege izvijestili su u časopisu Nature da je ova mutacija učinila virus boljim u razmnožavanju u gornjim dišnim putevima – pomislite u nosu i grlu – i vjerovatno se širi kada ljudi dišu, kijaju i kašlju.
Kao i Delta, Omikron također nosi mutaciju zvanu D614G, za koju se čini da pomaže virusu da se bolje veže za ćelije koje inficira.
"Broj mutacija sam po sebi ne znači da će nova varijanta izazvati bilo kakve probleme, iako može povećati vjerovatnoću da će izgledati drugačije od imunološkog sistema", dr. Peter English, bivši predsjednik Britanskog medicinskog udruženja za medicinu za javno zdravlje Komitet.
Ono što zabrinjava naučnike je broj mutacija koje utiču na protein šiljaka. To je zato što većina vodećih vakcina cilja na spike protein. Vakcine koje proizvode Pfizer/BioNTech, Moderna, Johnson & Johnson, AstraZeneca i druge kompanije koriste samo male komadiće ili genetske sekvence virusa, a ne cijeli virus, i sve one koriste dijelove proteina šiljaka za izazivanje imuniteta. Dakle, promjena u proteinu šiljaka koja ga čini manje prepoznatljivim za proteine imunog sistema i ćelije stimulirane vakcinom bi predstavljala problem.
Za sada nema dokaza da se to dogodilo, ali ne postoji način da se sazna gledajući samo mutacije. Istraživači će morati da sačekaju i vide da li omikron izaziva više infekcija nego druge varijante.
Drugi strah je da bi mutacije mogle pomoći da virus postane manje osjetljiv na tretmane monoklonskim antitijelima. Međutim, WHO kaže da je malo vjerovatno da će ove mutacije utjecati na druge tretmane Covid-19, uključujući antivirusne lijekove u razvoju i steroid deksametazon.
Do sada je omikron otkriven u 17 zemalja, uključujući Južnu Afriku i Bocvanu, te među putnicima u Belgiju, Nizozemsku, Australiju, Kanadu, Veliku Britaniju, Italiju, Izrael i Austriju, prema bazi podataka GISAID i lokalnim zvaničnicima.
