Nošenje maski na otvorenom se prije svega odnosi na događaje gdje su ljudi previše blizu jedni drugima i ne mogu držati distancu te duže vrijeme razgovaraju poput političkih skupova ili zabava na otvorenom.
Od početka pandemije studije su najviše potvrđivale zaraze u zatvorenim prostorima poput restorana, kuća, fabrika, kancelarija, konferencija i javnog prijevoza.
Jedna od 7.000 provedenih studija objavljena u aprilu potvrdila je zarazu na otvorenom i riječ je o dva kineza iz ruralnih područja.
U studiji provedenoj na 25.000 slučajeva, koja još nije prošla recenziju, otprilike šest posto slučajeva povezuje se sa zarazom na otvorenom, poput sportskih događaja ili koncerata.
Riječ je o ograđenim zonama gdje se fizička distanca nije poštovala ili gdje su ljudi ostajali neko vrijeme i kretali se uokolo glasno govoreći ili pjevajući.
"Nismo identificirali doslovno nijedan slučaj koji bismo povezali s takozvanim svakodnevnim životom na otvorenom", rekao je autor studije Mike Weed, profesor na univerzitetu u Canterburyju.
Podaci studije ukazuju na to da je za iste aktivnosti i udaljenost vanjski prostor puno sigurniji nego unutrašnjost. Na ovom istraživanju su radili britanski, američki i njemački naučnici.
"Rizik prijenosa znatno je manji na otvorenom jer se otpušteni virusi brže razrjeđuju u atmosferi", napisali su stručnjaci upoređujući to s dimom cigarete.
Najmanje čestice kojima se virus može prenijeti, aerosoli, mogu plutati zrakom više minuta ili sati ovisno o prozračnosti prostora. U prostoriji sa slabom ventilacijom moguća je akumulacija tih čestica. Ona je, naprimjer, moguća i u uskom prostoru između dvije zgrade gdje nema cirkulacije zraka.
"Kolika je količina aerosola potrebna za infekciju nije poznato, ali što je veća količina, time se povećava i mogućnost zaraze", rekao je Steve Elledge, genetičar i stručnjak za viruse s Harvarda.
Vrijeme provedeno u blizini zaražene osobe ključan je faktor. Sekunda nije dovoljna te je vjerovatno potrebno nekoliko minuta za zarazu.
"Nema dokaza ni da se koronavirus prenosi mimoilaženjem ljudi na otvorenom. Kada prolazimo pored ljudi moguće je 'pokupiti' mali dio njihovog izdaha. Rizik je vrlo nizak, ali maska ne može štetiti", navela je Linsey Marr, stručnjakinja za transmisiju virusa aerosolima s Univerziteta Virginia Tech.
Previše je varijabli da bi se moglo izračunati koliki je tačno rizik zaraze na ulici ili u parku. To ovisi o vjetru, ali i o sunčevim ultraljubičastim zrakama koje deaktiviraju virus, piše France24.
Sve upućuje na to da je rizik mali, ali maske su i dalje najefikasnija sigurnosna strategija.
"Prolaznik na ulici možda kihne baš u trenutku kada se mimoilazi s vama", slikovito je pojanila Krystal Pollitt, profesorica epidemiologije na Yaleu.
