Novi izvještaj Amnesty Internationala prvi put tvrdi da Izrael u Pojasu Gaze čini genocid
Izvještaj na 32 stranice koje ispituje događaje u Gazi između oktobra 2023. i jula 2024. godine, objavljen u četvrtak, pokazao je da je Izrael "drsko, kontinuirano i potpuno nekažnjeno ... pustio pakao" na 2,3 miliona stanovnika pojasa, ističući da su "zločini" protiv Izraelaca koji je počinio Hamas 7. oktobra 2023., što je pokrenulo rat, "ne opravdavaju genocid".
Izrael je "počinio djela zabranjena prema Konvenciji o genocidu, naime ubijanje, nanošenje teških tjelesnih ili duševnih povreda i namjerno nametanje Palestincima u Gazi životnih uslova sračunatih na njihovo fizičko uništenje" s "posebnom namjerom da se unište Palestinci" u teritoriju, navodi se u izvještaju.
To je prvi put da je Amnesty naveo zločin genocida tokom sukoba koji je u toku, a nadovezuje se na izvještaj posebnog izvjestitelja UN-a za Palestinu iz marta u kojem se zaključuje da "postoje razumni razlozi za vjerovanje" da je Izrael počinio genocid nad Palestincima.
"Naša osuđujuća otkrića moraju poslužiti kao poziv na uzbunu: ovo je genocid i mora prestati odmah", rekla je Agnes Callamard, generalna sekretarka organizacije.
"Nismo nužno krenuli s mišlju da ćemo doći do ovog zaključka. Znali smo da postoji rizik od genocida, kao što je rekao Međunarodni sud pravde. Kada spojite tačkice zajedno, ukupnost dokaza, to nisu samo kršenja međunarodnog prava. Ovo je nešto dublje", rekao je za Guardian Budour Hassan, Amnestyjev istraživač za Izrael i okupirana palestinska područja.
Glavne optužbe u izvještaju se odnose na:
-
Razmjer i veličina vojne ofanzive bez presedana, koja je uzrokovala smrt i razaranje brzinom i razinom bez premca u bilo kojem drugom sukobu u 21. stoljeću;
-
Namjera uništenja, nakon razmatranja i odbacivanja argumenata kao što su izraelska nesmotrenost i bezosjećajno zanemarivanje života civila u potrazi za Hamasom;
-
Ubijanje i nanošenje teških tjelesnih ili duševnih povreda u opetovanim direktnim napadima na civile i civilnu infrastrukturu ili namjernim neselektivnim napadima;
-
Nametanje životnih uslova koji su sračunati da dovedu do fizičkog uništenja, kao što je uništavanje medicinske infrastrukture, ometanje pomoći i opetovano korištenje proizvoljnih i sveobuhvatnih "naredbi za evakuaciju" za 90 posto stanovništva u neprikladna područja.
Kao okupacijska sila, Izrael je zakonski obvezan brinuti se o potrebama okupiranog stanovništva, rekla je u srijedu Kristine Beckerle, savjetnica Amnestyjeva tima za Bliski istok i Sjevernu Afriku. Izraelsku ofanzivu u maju na Rafah, do tada posljednje mjesto relativne sigurnosti u pojasu, opisala je kao veliku prekretnicu kada je u pitanju utvrđivanje namjere.
"Izrael je od Rafaha napravio glavnu tačku pomoći i znao je da će tamo otići civili. ICJ im je naredio da stanu i oni su ipak nastavili. Rafah je bio ključ", kazala je.
Najmanje 47 ljudi, uključujući četvero djece, poginulo je u utorak u zračnim napadima diljem Gaze, prema zdravstvenim dužnosnicima na tom teritoriju, uključujući najmanje 21 koji su se sklonili u šatorske kampove za raseljene osobe u blizini grada Khan Younis. Izraelska vojska je rekla da je gađala pripadnike Hamasa.
Amnesty je pozvao UN da provede prekid vatre, nametne ciljane sankcije Izraelu i najvišim dužnosnicima Hamasa, te zapadne vlade poput SAD-a, Velike Britanije i Njemačke da prestanu pružati sigurnosnu pomoć i prodavati oružje Izraelu.
Skupina za ljudska prava također je pozvala međunarodni krivični sud, koji je prošlog mjeseca izdao naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta, da doda genocid na popis ratnih zločina koje istražuje.
Naposljetku, pozvalo se na bezuvjetno oslobađanje civilnih talaca i na to da se "Hamas i druge palestinske naoružane skupine odgovorne za zločine počinjene 7. oktobra pozovu na odgovornost".
U svom zaključku, izvještaj kaže da Amnesty "priznaje da postoji otpor i oklijevanje među mnogima u pronalaženju genocidne namjere kada je riječ o ponašanju Izraela u Gazi", što je “ometalo pravdu i odgovornost”.
"Amnesty International priznaje da je identificiranje genocida u oružanom sukobu složeno i izazovno zbog višestrukih ciljeva koji mogu postojati istovremeno. Ipak, ključno je priznati genocid i inzistirati na tome da ga rat nikada ne može opravdati", navodi se.
Amnesty je rekao da se izvještaj temelji na terenskom radu, razgovorima s 212 ljudi, uključujući žrtve, svjedoke i zdravstvene radnike u Gazi, analizi opsežnih vizualnih i digitalnih dokaza i više od 100 izjava izraelske vlade i vojnih aktera za koje kaže da predstavljaju "dehumanizirajući diskurs ”. Također je koristio video i foto dokaze vojnika koji su počinili ili slavili ratne zločine.
Djela Izraela u Gazi ispitana su "u njihovoj ukupnosti, uzimajući u obzir njihovo ponavljanje i istodobnu pojavu, kao i njihov neposredni učinak i njihove kumulativne i međusobno osnažujuće posljedice", rečeno je.
Nalazi su "opširno" podijeljeni u više navrata s izraelskim vlastima, dodala je skupina, ali nisu dobili odgovore.
Publikacija od četvrtka temelji se na prethodnim hrabrim stavovima grupe za ljudska prava sa sjedištem u Londonu o izraelskoj okupaciji palestinskih teritorija.
Godine 2022. Amnesty se pridružio Human Rights Watchu i uglednoj izraelskoj nevladinoj organizaciji B'Tselem u izdavanju velikog izvještaja u kojem se Izrael optužuje za apartheid, kao dio rastućeg pokreta za redefiniranje izraelsko-palestinskog sukoba kao borbe za jednaka prava, a ne kao teritorijalnog spora. . Izraelski političari pozvali su na povlačenje izvještaja, navodeći antisemitizam, piše The Guardian.
