Novinar Mehmed Smajić: Jačanje AfD-a unosi nemir među strance u Njemačkoj
Ovaj dugogodišnji novinar bosanske redakcije Deutsche Wellea govori da se jačanje desnice, posebno na istoku zemlje, oslikava u nezadovoljstvu građana aktuelnom politikom jer prema rezultatima ispitivanja javnog mnijenja, većina pristalica desnopopulističe stranke AfD smatra da ih je zvanični Berlin, na neki način, ostavio na cjedilu.
"Poznato je da stanovnici istočnog dijela zemlje i dalje zarađuju znatno manje od radnika na zapadu. Isto tako su veće šanse dobiti posao u zapadnom dijelu nego na istoku. Nezaposlenost na istoku je za oko dva posto veća nego na zapadu, a nisu rijetki primjeri i odlaska mladih iz ruralnih dijelova koji ne vide perspektivu u mjestu u kojem su rođeni te odlaze u zapadni dio zemlje. Tu je i talas izbjeglica koji je 2015. godine zapljusnuo Njemačku prilikom kojeg je kancelarka Merkel izrazila dobrodošlicu izbjeglicama i rekla 'Uspjet ćemo'. To joj se jednim dijelom odrazilo na političku karijeru i gubitak popularnosti njene stranke CDU", kazao je Smajić.
Favorit izbora AfD neprijateljski nastrojen prema muslimanima
Ističe da rezultati jedne studije Univerziteta u Leipzigu pokazuju da gotovo svaki drugi ispitanik u istočnoj Njemačkoj ima predrasude prema strancima i manjinama. Iako su u nedjelju pokrajinski izbori, navodi da značaj glasanja prevazilazi interese pokrajina iz razloga što bi ono moglo da uzdrma ili čak i sruši saveznu vladu Angele Merkel.
"Naravno da se u zvaničnom Berlinu s velikom pažnjom prati predizborna kampanja u saveznim zemljama na istoku. Jasno je da će izborni rezultat imati utjecaj na druge političke partije koje u posljednje vrijeme gube birače. Tu su prije svih vladajuće socijaldemokrate (SPD) i demokršćani (CDU). Poznato je da i bez jačanja desnopopulističke stranke AfD, socijaldemokrate imaju ozbiljne probleme. Trenutno se unutrar stranke vodi utrka za mjesto predsjednika. Rezultati izbora u njemačkim saveznim zemljama na istoku će vjerovatno utjecati na odluku o izboru novog predsjednika stranke. Mislim da neće doći do rušenja vlade, ali će se posljedice rezultata osjetiti. Ako ništa drugo, bit će to voda na mlin kritičara Velike koalicije, ali i stranaka koje čine koaliciju. Tu je i pitanje stvaranja koalicija u ovim pokrajinama jer nijedna stranka neće u koaliciju s AfD", dodaje.
Međutim, on kaže da je gubitak koalicionog kapaciteta AfD-a ujedno i opasnost od daljnjeg skretanja udesno ove stranke. Jer, ukoliko bi AfD pobijedio na izborima, bio bi to vjetar u leđa ljudima unutar stranke poput Björna Höckea i Andreasa Kalbitza, koji ne kriju svoje desničarske stavove.
Također, važno je istaći da se dosta ljudi iz zemalja Balkana odlučuje na put prema Njemačkoj kako bi sebi našli zaposlenje i kako bi tu, u konačnici, i ostali. Kada smo pitali Mehmeda Smajića kako jačanje AfD utječe ili može utjecati na brojne strance koji dolaze da rade u Njemačku, on nam je odgovorio:
"Jačanje AfD-a na jedan način unosi nemir među strance u Njemačkoj. Posebno ako čuju izjave kao što je ona Gottfrieda Curioa, poslanika AfD-a u njemačkom parlamentu Bundestagu, koji kaže da je sudbina Njemačke u ovom trenutku u rukama birača AfD-a 'jer se u javnom prostoru osjeća gubitak vlastite kulture i da se u autobusima i vozovima jedva čuje njemački jezik'. Ovakve i slične izjave na neki način plaše strance koji već žive u Njemačkoj, ali isto tako i one koji planiraju doći u Njemačku, posebno kada je riječ o muslimanima jer je stranka neprijateljski raspoložena prema svima koji imaju veze s islamom", nastavlja Smajić.
Od 1945. godine u Njemačku došlo i ostalo 30 miliona ljudi
Kaže kako se uz islam često još povezuju i useljavanje i teror, što znači da je, prema njegovim riječima, AfD takvim stavovima i protiv Ustava jer su Ustavom zagarantirane vjerske slobode.
"AfD je također poznat i po tome da želi zatvoriti granice, da želi vršiti prisilni povratak osoba koje nemaju pravo na azil u Njemačkoj i da želi smanjiti socijalna primanja. Dakle, sve se može tumačiti kao propaganda za vlastite političke ciljeve i širenje mržnje i nepovjerenja. Međutim, ne smijemo zaboraviti da je Njemačka i u posljednjih nekoliko decenija useljenička zemlja. Od kraja rata 1945. godine je, prema nekim procjenama, u Njemačku došlo i u njoj ostalo oko 30 miliona ljudi. Osim toga, Njemačkoj trenutno nedostaje i više od milion radnika svih profila. AfD je svjestan toga, htio to priznati ili ne", pojašnjava on.
Uprkos svemu, scenarij da AfD postane nadominantnija politička stranka, bez obzira na prognoze o njegovom uspjehu, trenutno nije moguć, priča Smajić.
"Ovo kažem jer veliki broj Nijemaca je za jačanje Evropske unije, a znamo koji su postulati i koje osnovne vrijednosti na kojim počiva EU. To znači da kritičari stranaka CDU ili SPD i oni koji ne izađu na izbore i ne glasaju za ove stranke, nisu automatski za AfD i njihovu politiku. Siguran sam da Nijemci neće dozvoliti da jedna stranka kao što je AfD i koja deficite EU koristi za vlastite interese, uništi politiku koja se godinama brine za unutarevropski mir i otvorene granice za studiranje i posao. Isto tako sam uvjeren da neće dozvoliti da još više novca poreskih obveznika završi u kasi stranaka kao što je AfD jer finansiranje političkih stranaka u Njemačkoj zavisi od broja osvojenih glasova na izborima", zaključio je Mehmed Smajić, novinar DW-a.
Pljušte suspenzije uoči izborne skupštine: Ko će birati vlast u sarajevskom nogometu?
