Nuklearna skloništa u Švicarskoj spremna u slučaju eskalacije međunarodnih tenzija

Od 1960-tih svaka švicarska općina morala je izgraditi nuklearne bunkere za svoje stanovnike, a skloništa su obavezna u svim rezidencijalnim zgradama i većim objektima. Skloništa su tada postala sastavni dio identiteta Švicaraca zajedno sa čokoladom, bankama i satovima.

U skorije vrijeme ti podzemni prostori postali su skladišta pa čak i vinski podrumi. Ova bogata država u Alpama odlučila je da će svaki stanovnik imati sklonište ukoliko mu ono bude potrebno. Švicarska ima 8.6 miliona stanovnika te 356.000 privatnih i javnih skloništa u koje može smjestiti 9 miliona ljudi.

Iako na nacionalnom nivou ima dovoljno mjesta za prihvat stanovništva u slučaju katastrofa, nisu sve regije jednako pokrivene. U Ženevi postoji dovoljno skloništa za samo 75 posto od ukupnog broja stanovnika.

Prilikom izgradnje novih rezidencijalnih objekata, projektanti su dužni planirati prostore specifično namijenjene skloništima koja moraju imati toalete, krevete koji se mogu brzo sklopiti i ventilacioni sistem koji filtrira zrak koji ulazi u prostorije.

Švicarska mreža podzemnih bunkera nije namijenjena za dugotrajan boravak stanovništva već za sklanjanje od prijetnji u trajanju od jednog do pet dana.