Od rušenja mosta do promjene imena grada: Ukrajinci predstavili plan za potpuno oslobođenje Krima

Moskva je 2014. anektirala Krim, ali ga većina svijeta ne priznaje kao ruski teritorij. Budući status poluotoka vjerojatno će biti ključni element u bilo kakvim pregovorima o okončanju trenutnih borbi.

Kremlj zahtijeva da Ukrajina, kao uslov za mir, prizna ruski suverenitet nad Krimom i druge teritorijalne dobitke Moskve, koja je također formalno anektirala četiri ukrajinske regije na jugu i jugoistoku Ukrajine. Kijev je isključio bilo kakve mirovne pregovore s Moskvom dok ruske trupe ne napuste sva okupirana područja, uključujući Krim.

Danilov je predložio kazneni progon Ukrajinaca koji su radili za administraciju Krima koju je imenovala Moskva, dodajući da će neki od njih biti optuženi za zločine. Ostali će ostati bez državne mirovine i dobiti zabranu rada u državnoj upravi. Planirani postupak usporedio je s procesom denacifikacije Njemačke nakon Drugog svjetskog rata. U drugoj tački najavio je hitno oslobađanje političkih zatvorenika, među kojima su i brojni krimski Tatari.

Sve ruske državljane koji su se doselili na Krim nakon 2014. treba protjerati, a sve poslove s nekretninama sklopljene pod ruskom vladom treba poništiti, smatra Danilov.

Kao dio plana, također je pozvao na rušenje 19 kilometara dugog Kerčkog mosta koji je Rusija izgradila između južne ruske regije Krasnodar i Krima. Most, koji je najduži u Europi, ozbiljno je oštećen kamionom bombom u oktobru. Moskva je za napad okrivila ukrajinsku vojnu obavještajnu službu.

Guverner ovog lučkog grada, kojeg je imenovala Rusija, Mikhail Razvozhayev, nazvao je plan "perverznim".

"Bilo bi pogrešno komentare bolesnih ljudi shvaćati ozbiljno. Treba ih liječiti, a to je ono što naša vojska sada radi", rekao je Razvožajev za TASS.