Od "ruske Švicarske" do paradržave u rasulu: Separatističkoj regiji prijeti potpuni društveni kolaps
Prodavnica je nekada prodavala cvijeće i opremu za vrtlarstvo posjetiocima iz neposredne blizine, odakle se već više od 30 godina nalazi mali separatistički region Moldavije, koji prkosno stoji odvojen, uz podršku ruskih trupa.
Međutim, otkako je 1. januara obustavljena isporuka gasa iz Rusije, prodavnica uglavnom prodaje električne grijalice promrzlim stanovnicima Pridnjestrovlja, samoproglašene mikrodržave na istoku Moldavije, piše The New York Times.
Jeftiniji modeli već su rasprodani, rekla je prodavačica, ali skuplje grijalice se brzo prodaju, dok 350.000 stanovnika Pridnjestrovlja prolazi kroz energetsku krizu koja je zatvorila fabrike, ostavila sovjetske stambene zgrade bez grijanja i tople vode i pokrenula pitanja o opstanku njihove izolovane, rusofone enklave.
Situacija je toliko loša da je predsjednik regije, Vadim Krasnoselski — koji vodi entitet nepriznat od strane svih zemalja, uključujući Rusiju — u četvrtak pokušao umiriti svoj narod: "Nećemo dozvoliti društveni kolaps."
"Teško je", rekao je Krasnoselski, navodeći hiljade preduzeća, škola, farmi i domaćinstava koji se bore bez grijanja. Građani su pokazali "veliku odgovornost", rekao je, "odlazeći u šumu da skupljaju suho drvo" kako bi ga spaljivali kod kuće.
Kriza je počela 1. januara, kada je ruski energetski gigant Gazprom prestao pumpati prirodni gas kroz Ukrajinu, svoj posljednji veliki izvozni put ka Evropi, nakon što je Ukrajina odbila obnoviti petogodišnji ugovor o tranzitu gasa.
Na većini mjesta koja su nekada zavisila od ruskog gasa, poput Mađarske, posljedice prekida ublažene su alternativnim dobavljačima sa Zapada. Ali Pridnjestrovlje, mali komad teritorije izgrađen na nepokolebljivoj lojalnosti Rusiji, suočava se s egzistencijalnom krizom.
Dorin Recean, premijer Moldavije, koja već dugo zahtijeva da region odustane od svojih tvrdnji o državnosti, optužio je Rusiju da izaziva "predstojeću humanitarnu krizu."
"Time što ugrožava budućnost protektorata kojeg podržava već tri decenije kako bi destabilizovala Moldaviju, Rusija otkriva neizbježan ishod za sve svoje saveznike: izdaju i izolaciju", rekao je Recean u petak.
Omamljena ratom u Ukrajini i opreznija u ulaganju resursa, Rusija je nedavno pokazala veću spremnost da se povuče, posebno u Siriji, gdje je prošlog mjeseca stajala po strani dok su pobunjenici srušili Moskvinog najbližeg saveznika na Bliskom istoku.
Alexandru Flenchea, bivši zamjenik premijera Moldavije zadužen za pokušaje reintegracije Pridnjestrovlja, rekao je da Rusija još nije spremna napustiti regiju, cijeneći njenu upotrebu za vojni i politički pritisak na Moldaviju.
Ruska želja za polugom, rekao je Flenchea, postala je akutnija u oktobru, kada su moldavski glasači tijesnom većinom podržali izmjenu Ustava kako bi zaključali izlazak zemlje iz sfere utjecaja Moskve, približavajući se Zapadu.
Ali, dodao je Flenchea, ruska spremnost da dopusti Pridnjestrovlju da se smrzne bez gasa ili glavnog izvora prihoda — prodaje električne energije Moldaviji iz termoelektrane na gas — sugerira da je regija u ozbiljnim problemima.
"Cijeli model Pridnjestrovlja se oslanja na besplatni ruski gas. Bez besplatnog ruskog gasa, cijela stvar se urušava", rekao je. "Ali ne mislim da će Rusija to dozvoliti uskoro. Još uvijek im trebaju."
Drugi vide nevolje Pridnjestrovlja manje kao znak ruskog povlačenja, a više kao odlučnost da se Moldavija skrene s proevropskog kursa.
Rusija ima više ciljeva
Takođe odsječena od ruskog gasa, Moldavija je protekle sedmice prešla na skuplje alternative, uključujući električnu energiju iz Rumunije. To je spasilo Moldaviju od hladnoće, ali je udvostručilo cijenu električne energije za potrošače, što bi moglo imati visoku političku cijenu za provladinu prozapadnu administraciju na predstojećim izborima.
Cilj Rusije, rekao je Vladislav Kulminski, bivši državni zvaničnik sada povezan s Institutom za strateške inicijative, moldavskom istraživačkom grupom, "jeste da nas zadrži u sivoj zoni tako što će dobiti izborni rezultat koji će dovesti na vlast drugačiju vladu."
"Sve je bačeno u zrak", rekao je. "Ne znamo kakav oblik će sve poprimiti kada se svi dijelovi slože na zemlju."
Retro policijska država s vlastitom valutom i pasošima — i uspješnim fudbalskim timom kojeg finansiraju lokalni tajkuni — Pridnjestrovlje ima široku sigurnosnu službu, pojačanu Rusima, i naporno radi na kontroli onoga što ljudi čuju.
Mediji u Pridnjestrovlju, odražavajući ruske stavove, krive Ukrajinu, Sjedinjene Države i moldavsku vladu za prekid snabdijevanja gasom. Šaputanja da bi predsjednik Rusije Vladimir V. Putin takođe mogao biti kriv su tabu.
Čini se da medijska ofanziva djeluje
"Putin nas nikada ne bi napustio", rekao je Grigorij Kravatenko, stanovnik Bendere, industrijskog grada na granici teritorije pod kontrolom Moldavije.
Upitan da li bi Pridnjestrovlju bilo bolje da je manje blisko povezano s Moskvom, dodao je: "Mi nismo za Rusiju. Mi nismo za Moldaviju. Mi nismo za Ukrajinu. Mi smo za sebe i svi patimo."
Kuhala su radila neko vrijeme nakon prekida 1. januara, zahvaljujući gasu koji je još bio u cijevima. Ali sada su i ona na izdisaju.
Stanovnica Pridnjestrovlja koja je navela samo svoje ime, Julija, šetala je u petak sa svojom bebom napuštenom željezničkom prugom i rekla da je sigurna da će Rusija uskoro priteći u pomoć. "Naravno da nas neće pustiti da umremo", rekla je.
Viktor Ceban, pravoslavni svećenik odgovoran za parohije duž vijugave granice, rekao je da izbjegava govoriti o tome ko je kriv. "Šta god kažete jednoj osobi, postajete nečiji neprijatelj", rekao je.
Obećavali Švicarsku
Na nekim mjestima granica je obilježena betonskim barijerama na kojima su Rusi u uniformama. Ali na drugim mjestima je toliko nejasna da se lako može zalutati u Pridnjestrovlje. Prošle sedmice, nakon što su ih propustili na kontrolnom punktu, novinari su pitali ljude na autobuskoj stanici znaju li za probleme Pridnjestrovlja.
"Naravno da znamo. Ovo je Pridnjestrovlje", rekla je starija žena.
Ceban, svećenik, hodajući od kuće do kuće u petak kroz moldavsko selo Varnica, dijelio je blagoslove uoči pravoslavnog Božića i molitve da njegova uglavnom starija zajednica ne pati dugo bez grijanja.
Kada se Pridnjestrovlje, najprosperitetniji dio Moldavije dok su bili u sastavu Sovjetskog Saveza, prvi put odvojilo kako bi formiralo pobunjeničku državu početkom 1990-ih, region se hvalio da će postati rusofona verzija Švicarske — ponosno nezavisno utočište od turbulencija koje su potresale Moldaviju, koja je bila duboko osiromašena.
Separatistički region postao je obrazac za ono što je od tada bila ruska strategija zadržavanja utjecaja na bivšim sovjetskim teritorijama podržavanjem separatista: prvo u Moldaviji, zatim u Gruziji i istočnoj Ukrajini. U sve tri zemlje, lokalni militanti podržani ruskom snagom proglasili su svoje mikrodržave.
Raspoređivanje ruskih trupa u Pridnjestrovlju, prvobitno kao mirovnjaka, ali i dalje prisutnih decenijama nakon prestanka borbi, osiguralo je da Moldavija nikada ne može silom vratiti teritoriju i osudilo diplomatske napore.
Isto tako važno za opstanak Pridnjestrovlja bio je ruski gas, koji je praktično besplatno obezbjeđivan da bi čeličana i druge industrije nastavile raditi — i da bi se napajala elektrana koja prodaje struju Moldaviji.
Državni sekretar Moldavije za energiju, Konstantin Borosan, rekao je da je prije trenutne krize električna energija proizvedena u Pridnjestrovlju zadovoljavala oko tri četvrtine potražnje njegove zemlje i obezbjeđivala oko polovinu budžeta separatističke regije.
"Ovi ljudi su živjeli na subvencionisanom gasu iz Rusije", rekao je. "Sada izgleda kao da ih je Rusija napustila." Napomenuo je da je Gazprom ignorisao prijedloge iz Moldavije da bi mogao, koristeći alternativni izvozni put ispod Crnog mora, i dalje dostavljati gas Pridnjestrovlju — ako Kremlj to želi.
"Ne znam šta se dešava u Putinovoj glavi", rekao je.
Bez obzira na ruske namjere, ona izaziva široku patnju ne samo u Pridnjestrovlju, već i među stanovnicima teritorije pod kontrolom Moldavije.
Aleksandru Ničitenko, gradonačelnik Varnice, sela okruženog Pridnjestrovljem i zavisnog od njegove energije, rekao je da većina od 5.100 stanovnika više ne može grijati svoje domove. Suočavaju se s katastrofom, rekao je, posebno ako uobičajene zimske temperature — obično daleko ispod nule — zahvate zemlju.
Rekao je da ne krivi Pridnjestrovlje: "Oni ništa ne mogu učiniti. Moskva kontroliše sve tamo".
