Dan planete Zemlje ove je godine, službeno u subotu, uslijedio je nakon višesedmičnih ekstremnih vremenskih uslova s rekordno visokim temperaturama u Tajlandu i strašnog toplinskog vala u Indiji, gdje je najmanje 13 ljudi preminulo od toplotnog udara prošlog vikenda.
Klimatolozi upozoravaju da bi prosječne globalne temperature mogle dosegnuti najviši nivo svih vremena 2023. ili 2024. godine.
"Klimatski uticaji su prisutni", kazala je Areeba Hamid, izvršna direktorica Greenpeace UK, u petak dok su aktivisti za klimatske promjene hodali ulicom ispred parlamenta, neki odjeveni u zelene kostime i zeleno obojeni.
Hamid je naglasila da, kada sada posjeti svoj rodni grad New Delhi, ima osjećaj kao da "stavite glavu u pećnicu" i da je toplotni val u Londonu 2022. bio poput "distopijskog filma".
"To sebi više ne možemo priuštiti", kazala je.
Aktivisti predvođeni grupom Extinction Rebellion okupili su se u Londonu kako bi započeli četverodnevnu akciju, nazvanu "The Big One", koja se poklopila s Danom planete Zemlje. Oko 30.000 ljudi prijavilo se za porodične skupove i marševe, označavajući promjenu strategije grupe poznate po svojim razornim taktikama, uključujući blokiranje cesta, bacanje boje i razbijanje prozora.
Globalno je došlo do umnožavanja aktivnosti uoči Dana planete Zemlje, s planiranim događajima u Rimu i Bostonu te velikim kampanjama čišćenja jezera Dal u indijskom Srinagaru i uraganom pogođenog Cape Corala na Floridi.
U Peruu su šamani u petak prinijeli žrtvu "Pachamami", odnosno Majci Zemlji. Držeći žuto cvijeće i zvečke, šamani su hodali oko kartonskog globusa dok su izvodili ritual čišćenja.
Rituali predaka - čije porijeklo leži u autohtonim kulturama Perua - izvode se kako bi se zahvalili Zemlji i izgradila svijest o planeti, kaže Walter Alarcon, predsjednik Međunarodne organizacije šamana.
U ovoj je sedmici američki predsjednik Joe Biden obećao povećati sredstva za pomoć zemljama u razvoju u borbi protiv klimatskih promjena i suzbiti krčenje šuma u brazilskoj amazonskoj prašumi tokom sastanka s najvišim svjetskim čelnicima.
Vlade nisu ispunile obećanja u Pariškom sporazumu iz 2015. da će ograničiti zagrijavanje klime preusmjeravanjem fosilnih goriva, u jeku kriza uključujući COVID-19, rusku invaziju na Ukrajinu, nestašicu hrane i zategnute veze između Kine i SAD-a, dva najveća svjetska emitera stakleničkih plinova.
U izvještaju UN-ovog Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) tvrdi se da je planeta na putu da se zagrije za više od 1,5 stepeni Celziusa u odnosu na predindustrijska vremena - što je ključni prag za još štetnije uticaje - između 2030. i 2035. godine.
"Brzo se zatvara prozor mogućnosti da se osigura životna i održiva budućnost za sve. Izbori i akcije provedene u ovoj deceniji imat će uticaj sada i hiljadama godina", saopćio je IPCC, prenosi Reuters.
Hrvatski odgovor na protestnu notu je jednako skandalozan kao i Jandrokovićeva poruka
