Opustošeni muzeji nakon povlačenja Rusa, na djelu krađa ukrajinskog identiteta
Ruske snage opljačkale su desetke hiljada muzejskih komada, uključujući avangardne uljane slike i skitsko zlato. Stručnjaci kažu da je to najveća pljačka umjetnina još od nacista u Drugom svjetskom ratu, a sve s namjerom da Ukrajinu liše njezine kulturne baštine, prenosi New York Times.
U Khersonu, na jugu Ukrajine, ukrajinski tužitelji i upravitelji muzeja kažu da su Rusi ukrali više od 15.000 umjetnina i unikatnih artefakata. Odvukli su brončane statue iz parkova, odnijeli knjige iz naučne bibilioteke, spremili u kutije raspadajuće, 200 godina stare kosti Grigorija Potemkina , ljubavnika Katarine Velike, pa čak i ukrali rakuna iz zoološkog vrta, ostavljajući za sobom prazna postolja i razbijeno staklo.
Ukrajinski dužnosnici kažu da su ruske snage opljačkale ili oštetile više od 30 muzeja, uključujući nekoliko u Hersonu, koji je ponovno zauzet u novembru, i druge u Mariupolu i Melitopolju, koji su i dalje pod ruskom okupacijom. Budući da ukrajinski istražitelji još uvijek katalogiziraju gubitke nestalih uljanih slika, starih stela, bronzanih posuda, novčića, ogrlica i bista, broj prijavljenih ukradenih predmeta vjerojatno će rasti.
Pljačka teško da je slučaj slučajnog ili oportunističkog lošeg ponašanja nekolicine vojnika, kažu ukrajinski dužnosnici i međunarodni stručnjaci, ili čak želja da se brzo zaradi na crnom tržištu. Umjesto toga, vjeruju da su krađe široki napad na ukrajinski ponos, kulturu i identitet, u skladu s imperijalnim stavom ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je neprestano omalovažavao ideju Ukrajine kao zasebne nacije i koristio je kao glavni razlog za njegovu invaziju.
U jednom muzeju u Melitopolju, južnoukrajinskom gradu koji su Rusi zauzeli u prvim danima rata, svjedoci su rekli da je stigao misteriozni čovjek u bijelom laboratorijskom mantilu kako bi pažljivo izvadio, rukavicama i pincetom, najvrjednije predmete iz zbirka, uključujući zlatne komade iz Skitskog carstva izrađene prije 2300 godina. Dok je izvlačio neprocjenjive antikvitete, odred ruskih vojnika je stajao iza njega, u slučaju da ga netko pokuša spriječiti.
"Šokiran nije prava riječ. Bijesan sam. Vjeruju da ne bismo nastavili živjeti i stvarati. Ali hoćemo", rekao je Oleksandr Tkachenko, ukrajinski ministar kulture, u televizijskom intervjuu dok je vidno uznemiren obilazio opljačkani umjetnički muzej u Hersonu.
Ali čak i dok rat bjesni, grupa ukrajinskih advokata i stručnjaka za umjetnost radi danonoćno na prikupljanju dokaza za ono za što se nadaju da će biti buduće procesuiranje kulturnih zločina. Iz slabo osvijetljenih ureda u hladnim zgradama bez struje ili grijanja, noseći rukavice i vunene kape u zatvorenom prostoru, oni prave popise nestalih predmeta, pročešljavaju muzejske zapise i pokušavaju identificirati potencijalne svjedoke i lokalne saradnike koji su mogli pomoći Rusima u krađi.
Ukrajinci također sarđuju s međunarodnim umjetničkim organizacijama, poput The Art Loss Register, kako bi ušli u trag opljačkanim djelima.
Ukrajinci optužuju Ruse za kršenje međunarodnih ugovora koji zabranjuju pljačku umjetnina, kao što je Konvencija o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba iz 1954. godine. Nastao nakon Drugog svjetskog rata, ugovor poziva potpisnice da "zabrane, spriječe i, ako je potrebno, zaustave svaki oblik krađe" kulturnih dobara. Potpisale su ga i Ukrajina i Rusija.
Mnoge slike opljačkane iz Hersonskog umjetničkog muzeja, uključujući klasike poput "Piquet na obali rijeke. Zalazak sunca" minijaturista Ivana Pokhytonova i "Jesenje vrijeme" Heorhiija Kurnakova nedavno su se pojavili u muzeju na Krimu, crnomorskom poluotoku koji je Rusija otela od Ukrajine 2014.
Ovo nije prvi put da se Rusija miješa u ukrajinsku umjetnost ili kulturu. Stotinama godina za vrijeme imperijalne Rusije, a zatim u 20. stoljeću za vrijeme Sovjetskog Saveza, Moskva je neprestano pokušavala potisnuti ukrajinski jezik i sve što bi ojačalo ukrajinski identitet.
Nakon što je Rusija zauzela Krim, Interpol, međunarodna policijska organizacija, saopćila je da traga za 52 slike ukrajinskih umjetnika koje su ilegalno prebačene u muzej umjetnosti u Simferopolju, drugom po veličini gradu na Krimu, u martu 2014.
Obilazak hersonskih muzeja sada je depresivan. Gotovo sve uljane slike koje su bile pohranjene u podrumu muzeja umjetnosti su nestale.
S druge strane ulice, u Hersonskom muzeju lokalne nauke, nalaze se razbijene vitrine. U podu su urezane ogrebotine od vojnika koji su izvlačili stoljećima stare artefakte. U nekim slučajevima nisu uspjeli. Denys Sykoza, inspektor kulturnih objekata vlade Hersona, je ispred ostataka delikatne staklene čaše iz petog stoljeća komentarisao pljačku.
"Ovo su razbili pokušavajući ga ukrasti. A ovo je bio jedini primjerak na svijetu".
