Orbanove igre bez granica sa EU: Glavni evropski inadžija opet je od Brisela dobio šta je i želio

Iako je načelno Evropska komisija, ali i Evropska unija općenito ostala pri stavu kako Mađarska do ispunjava uslova koji su ranije postavljeni pred Orbana i njegovu vladu ne može dobiti pristup svim fondovima, Orban i mađarski zvaničnici su malo po malo uspjeli ostvariti svoj cilj.

Istina, unutar Evropske unije Mađarska i dalje djeluje kao "najgora od sve djece" te se zbog svoje politike značajno distancirala i od određenih članica Višegradske skupine, ali "galamdžijsko" i tvrdoglavo ponašanje, uz korištenje svih anomalija kakve Evropska unija neosporno ima, Mađarska je uspjela izgraditi status tvrdog pregovarača koji na kraju, na ovaj ili onaj način, uvijek dobije šta želi ili bar dio toga.

Izuzeće iz brojnih odluka, mogućnost za nove manipulacije

Uprkos tome što je na početku ruske agresije na Ukrajinu Mađarska bila jedna od država koja je učestvovala bez većih neslaganja u svim aktivnostima EU koje su se odnosile na uvođenje sankcija, kako je vrijeme odmicalo, a novi paketi sankcija se bližili, s Mađarskom je bivalo sve teže postići bilo kakav dogovor.

Naročito se to odnosilo na šesti paket sankcija koji je EU uvela početkom juna.

Tada su mađarski predstavnici unutar EU tražili da Evropska unija sa liste sankcionisanih skine patrijarha Kirila, dok bi zauzvrat zvanična Budimpešta odobrila uvođenje sankcija za vodeću rusku Sberbanku i potpuni prestanak uvoza ruske nafte.

Osim ukidanja sankcija patrijarhu, Mađarska je zahtijevala da bude izuzeta iz odluke o zabrani uvoza nafte, pravdajući odluku tim da država u velikoj mjeri ovisi upravo o toj nafti.

Pregovori su se vodili četiri sedmice, a Brisel je konačno popustio pred ključnim zahtjevom Mađarske pa tako nafta iz Rusije i dalje naftovodom Družba stiže u Mađarsku. Iako odluka nije "vječna" te su evropski zvaničnici poručili kako Mađarska ne može dugo vremena biti izuzeta iz odluke, Orbanovu vladu to i ne treba pretjerano zanimati. Rat će kad-tad završiti, a i sankcije će neminovno postati blaže.

Sličan problem, Mađarska je napravila i krajem godine, tačnije u decembru kada je na stolu bilo nekoliko odluka koje su se odnosile kako na samu Mađarsku, tako i na Ukrajinu i druge države.

Jedan od problema odnosio se i na uvođenje ograničenja gornje cijene nafte. Dok je većina zemalja EU, ali i G7 bez većih problema pristala i na ovu mjeru kojom se nanosi šteta ruskoj ekonomiji, Mađarska se ponovno usprotivila te je na kraju i izuzeta iz ovog ograničenja.

"U pregovorima o gornjoj cijeni nafte dosta smo se borili za mađarske interese i na kraju smo uspjeli. Mađarska je izuzeta od ograničenja cijene nafte. Evropska unija je uvela gornju granicu na cijene nafte. Bilo bi krajnje vrijeme da Brisel shvati da ovakve i slične mjere najviše štete evropskoj ekonomiji", rekao je šef mađarske diplomatije Peter Szijjarto.

Posljednji veto, Mađarska je uložila prije nekoliko dana kada je na sjednici ministara finansija Evropske unije mađarski ministar finansija uložio veto kojim se obustavila finansijska pomoć Ukrajini u vidu 18 milijardi dolara kredita.

Naravno, ovakvu odluku mađarski ministar je donio iz razloga što je Evropska unija i dalje ostala pri odluci da zamrzne 7,5 milijardi eura namijenjenih Mađarskoj zbog neispunjavanja niza reformi koje uključuju nezavisno pravosuđe i zaštitu fondova EU od korupcije.

Nakon nekoliko dana neizvjesnosti i novih diplomatskih pregovora iza zavjese, Mađarsi su ponovo uspjeli isposlovati koliko-toliko dobru odluku po ekonomiju ove države. U zamjenu za odobravanje sredstava namijenjenih Ukrajini, Mađarska je dobila odobrenje Evropskog vijeća za nacionalni plan oporavka države što će im omogućiti korištenje 5,8 milijardi eura u grantovima.

Također, Mađarska je dogovorila i djelimično odmrznula sredstva iz budžeta Evropske komisije koja su namijenjena finansiranju Mađarske, a koja su obustavljena zbog korupcije u državi. Umjesto zamrznutih 7,5 milijardi eura, Mađarska je uspjela dogovoriti smanjenje suspenzije na 6,3 milijarde eura. Mali, ali za Orbanovu vladu značajan napredak u ovom trenutku.

"Ishod predstavlja pobjedu mađarskog premijera Orbana koji je nekoliko mjeseci proveo kockajući se da bi mogao koristiti veto kako bi se prepirao o fondovima EU iz Brisela. U njegovu korist su išla dva faktora. Sistem EU koji zahtijeva jednoglasnost i intenzivna želja EU da sačuva jedinstveno razmišljanje dok rat bjesni u blizini", piše magazin Politico.

Uvoz električne energije iz Azerbejdžana kao prilika za ucjene

Osim ratova koje mađarski zvaničnici vode unutar briselskih institucija, pojedine odluke vezane za važne energetske projekte u budućnosti mogle bi također u nekoj konstalaciji snaga poslužiti Mađarskoj kao sredstvo za ucjenjivanje Brisela.

Naime, prije nekoliko dana, lideri Azerbejdžana, Gruzije, Mađarske i Rumunije potpisali su u Bukureštu historijski sporazum o uvozu električne energije iz Azerbejdžana u Evropsku uniju.

Projekat koji uključuje četiri države finansira i Evropska unija, a njegovim završetkom Azerbejdžan i Gruzija trebali bi se dodatno energetski približiti Evropskoj uniji te tako postati novi "izvor energije" za Uniju koja želi potpunu nezavisnost od ruskih energenata.

Kao što je i najavljeno, projekat bi trebao uključivati izgradnju podmorskog kabla kroz Crno more, kojim bi električna energija stizala u Rumuniju. Iz Rumunije bi se ova energija dalje prosljeđivala prema Mađarskoj koja bi tako na neki način postala glavno čvorište za dalji prijenos ove energije zemljama u potrebi.

"Mi u Mađarskoj smo ponosni što možemo da učestvujemo u ovako jedinstvenoj i strateškoj investiciji. Sve je važnije biti inovativan i pronazaliti inovativna rješenja. Sada se spremamo izgraditi najduži kabl za prenos energije podmorskim putem. Da sam 30 godina mlađi, rekao bih da je pravi rock and roll graditi takav kabl ispod mora", rekao je Orban nakon potpisivanja ugovora.

Iako je projekat izgradnje podmorskog kabla još uvijek na "dugom štapu", uzevši u obzir aktuelnu situaciju i odnose Mađarske i Evropske unije, nije nemoguće kako će i dalji izvoz električne energije u druge države članice EU postati predmet političkih rasprava i ucjenjivanja na relaciji Brisel - Budimpešta.

Naravno, u svakom političkom odnosu i raspravama postoje dvije strane medalje i Evropska unije, posebno Brisel, sigurno u određenim popuštanjima Mađarskoj vide i vlastitu koristi.

Međutim, ne može se, a ne oteti dojmu kako Viktor Orban i vlada kojom predsjedava na kratkoročne staze maksimalno koristi rupe u mehanizmima odlučivanja Evropske unije kako bi korak po korak dobili ono što ih finansijski i u svakom drugom smislu i sljeduje, ali što je zbog načina vladavine obustavljeno ili zamrznuto.

Glavni evropski "galamdžija" i pored niza prekršaja i "žutih kartona" gotovo pa uvijek uspije odobrovoljiti Brisel da mu izađe u susret. Umijeće diplomatije ili samo kratkoročni uspjeh bez veće dobiti za budućnost, procijenit će vrijeme. Za sada, ono koliko-toliko ide u korist Viktoru Orbanu.