Otkriće Reutersa: Rusija bi mogla prepustiti 300 milijardi dolara za obnovu Ukrajine kao dio sporazuma
Rusija i Sjedinjene Američke Države održale su svoje prve razgovore licem u lice o okončanju rata u Ukrajini 18. februara u Saudijskoj Arabiji, a oba predsjednika SAD-a Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin rekli su da se nadaju skorom susretu.
Nakon što je Putin poslao trupe u Ukrajinu 2022., Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici zabranili su transakcije s ruskom centralnom bankom i ministarstvom finansija, blokirajući 300 do 350 milijardi dolara suverene ruske imovine, uglavnom evropskih, američkih i britanskih državnih obaveznica koje se drže u evropskom depozitoriju vrijednosnih papira.
Iako su razgovori između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država u vrlo ranoj fazi, jedna ideja koja se iznosi u Moskvi je da bi Rusija mogla predložiti korištenje velikog dijela zamrznutih rezervi za obnovu Ukrajine kao dio mogućeg mirovnog sporazuma, prema tri izvora upućena u to pitanje.
Dijelovi istočne Ukrajine razoreni su ratom i stotine hiljada vojnika ubijeno je ili ranjeno s obje strane, dok su milioni Ukrajinaca pobjegli u evropske zemlje ili Rusiju. Svjetska banka je prije godinu dana procijenila da bi obnova i oporavak koštali 486 milijardi dolara.
Izvori su razgovarali s Reutersom pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti rasprava i zato što su rasprave samo preliminarne. Kremlj je odbio komentirati.
Ideja da bi Rusija mogla pristati upotrijebiti zamrznuti novac za pomoć u obnovi Ukrajine nije ranije objavljena, a može dati uvid u to oko čega je Rusija spremna pristati na kompromis dok Moskva i Washington nastoje okončati rat, u vrijeme kada se Trump zalaže za pristup SAD-a ukrajinskim mineralima kako bi uzvratio podršku Washingtona.
Glavni ruski zahtjevi za zaustavljanje borbi uključuju povlačenje kijevskih trupa s ukrajinskog teritorija na koji Moskva tvrdi i kraj ukrajinskih ambicija da se pridruži NATO-u. Ukrajina kaže da se Rusija mora povući sa svog teritorija i želi sigurnosne garancije od Zapada. Trumpova administracija kaže da Ukrajina ima nerealne, "iluzorne" ciljeve.
Reuters nije mogao utvrditi jesu li o ideji korištenja zamrznutih sredstava razgovarali ruski i američki kolege na saudijskom sastanku.
Grupa sedam izjavila je 2023. godine da će ruska državna sredstva ostati zamrznuta dok Rusija ne plati štetu koju je nanijela Ukrajini. Trump je rekao da bi volio da se Rusija vrati u G7, skupinu bogatih nacija.
Guvernerka ruske centralne banke Elvira Nabiullina izjavila je u četvrtak da banka nije bila dio nikakvih pregovora o ukidanju sankcija ili odmrzavanju ruskih rezervi.
Ruska zamrznuta državna imovina bila je predmet intenzivne rasprave na Zapadu, a neki predlažu da se ona u biti da Ukrajini kroz složeni "zajam za repatrijaciju".
Jedan izvor koji je upoznat s raspravama u Moskvi rekao je da bi Rusija mogla prihvatiti do dvije trećine rezervi koje idu za obnovu Ukrajine prema mirovnom sporazumu, pod uvjetom da postoje garancije odgovornosti.
Ostatak bi mogao otići na teritorije pod ruskom kontrolom u istočnoj Ukrajini koje Rusija sada smatra dijelom Rusije, rekao je izvor.
Drugi izvor koji je upoznat s razgovorima rekao je da bi Moskva pristala koristiti novac za obnovu Ukrajine, ali da je prerano govoriti o mogućoj podjeli. Dva izvora naglasila su da je važno razgovarati koje će kompanije dobiti buduće ugovore za obnovu.
Drugi izvor, blizak Kremlju, ali nije izravno uključen u rasprave, rekao je da će Rusija i dalje zahtijevati ukidanje zamrzavanja imovine kao dio postupnog ublažavanja sankcija.
Nekoliko zapadnih dužnosnika, posebice u njemačkoj vladi i Evropskoj centralnoj banci, oklijevalo je jednostavno zaplijeniti državne rezerve, upozoravajući da bi se takav potez mogao suočiti s pravnim izazovima i potkopati euro kao rezervnu valutu.
Ruski dužnosnici opetovano su upozoravali da je državna konfiskacija imovine protivna načelima slobodnog tržišta, uništava bankovnu sigurnost i nagriza vjeru u rezervne valute. Kao odmazdu, Rusija je izradila nacrt zakona o oduzimanju sredstava kompanijama i investitorima iz takozvanih neprijateljskih država, onih koje su je pogodile sankcijama. Zakon još nije izglasan u donjem domu ruske Državne dume.
U vrijeme kada je imovina zamrznuta, ruska centralna banka rekla je da drži oko 207 milijardi dolara imovine u eurima, 67 milijardi dolara u imovini u američkim dolarima i 37 milijardi dolara u imovini u britanskim funtama.
Također je imao udjele koji se sastoje od 36 milijardi dolara u japanskim jenima, 19 milijardi dolara u kanadskim dolarima, šest milijardi u australskim dolarima i 1,8 milijardi dolara u singapurskim dolarima. Vlasništvo u švicarskim francima iznosilo je oko milijardu dolara.
Rusija izvještava o svojim ukupnim zlatnim i deviznim rezervama od oko 627 milijardi dolara, uključujući zamrznuta sredstva. Vrijednost ruske zamrznute imovine varira ovisno o cijenama obveznica i kretanju valute.
Najveći udjeli u obveznicama banke bili su u državnim obveznicama Kine, Njemačke, Francuske, Britanije, Austrije i Kanade. Zlatne rezerve Rusije držale su se u Rusiji.
Oko 159 milijardi eura imovine upravljala je belgijska klirinška kuća Euroclear Bank početkom prošle godine, saopćio je Euroclear.
Dok je zamrzavanje sredstava razljutilo Moskvu, neki od najotvorenijih ruskih ratnih jastrebova ranije su priznali da bi Rusija na kraju mogla odstupiti od zamrznutih rezervi, pod uvjetom da kontrolirana područja ostanu unutar Rusije.
"Predlažem rješenje. Oni plaćaju ovaj novac za našu kupovinu tih teritorija, tih zemalja koje žele biti s nama", rekla je Margarita Simonyan, voditeljica ruske državne televizije RT, 2023. godine.
Područja Ukrajine pod ruskom kontrolom čine oko 1 posto ruskog bruto domaćeg proizvoda, ali neki ekonomisti vjeruju da bi njihov udio mogao brzo rasti ako ostanu s Rusijom kada rat završi. Regije već daju oko 5 posto žetve žitarica u Rusiji.
SAD pripremile rezoluciju o Ukrajini: Iz EU smatraju da je sporna, ali je zato Rusima odlična
