Izvještaj, koji je prije objave objavio Reuters, uključuje i prethodno neprijavljeni skup istraživanja kineskih akademika i zvaničnika o namjeri Pekinga da stoji iza politike kontrole rađanja u Xinjiangu, gdje zvanični podaci pokazuju da je natalitet već opao za 48,7 posto između 2017. i 2019.
Istraživanje Adriana Zenza dolazi usred sve češćih poziva među nekim zapadnim zemljama na istragu da li kineske akcije u Xinjiangu predstavljaju genocid, optužbu koju Peking žestoko poriče.
Zenzovo istraživanje prva je takva recenzirana analiza dugoročnog utjecaja višegodišnjeg probijanja stanovništva u zapadnom regionu na stanovništvo. Grupe za zaštitu prava, istraživači i neki stanovnici kažu da politike uključuju novo nametnute ograničenja rođenja Ujgura i drugih uglavnom muslimanskih etničkih manjina, transfere radnika u druge regije i interniranje oko jednog miliona Ujgura i drugih etničkih manjina u mrežu kampova.
"Ovo (istraživanje i analiza) zaista pokazuje namjeru dugoročnog plana kineske vlade za ujgursko stanovništvo", rekao je Zenz za Reuters.
Kineska vlada nije javno objavila nijedan službeni cilj smanjenja udjela Ujgura i drugih etničkih manjina u Xiinijangu. No, na osnovu analize službenih podataka o rođenju, demografskih projekcija i etničkih omjera koje su predložili kineski akademici i zvaničnici, Zenz procjenjuje da bi politika Pekinga mogla povećati dominantno kinesko stanovništvo Han u južnom Xinijangu na oko 25 posto sa trenutno 8,4 posto.
"Ovaj je cilj ostvarljiv samo ako rade ono što su radili, što drastično suzbija ujgurski natalitet", rekao je Zenz.
Kina je ranije rekla da je trenutni pad stope nataliteta etničkih manjina posljedica pune provedbe postojećih kvota rođenja u regiji, kao i razvojnih faktora, uključujući povećanje dohotka po stanovniku i širi pristup uslugama planiranja porodice.
"Takozvani" genocid "u Xinjiangu čista je glupost", rečeno iz kineskog ministarstva vanjskih poslova za Reuters. "To je manifestacija skrivenih motiva antikineskih snaga u Sjedinjenim Državama i na Zapadu i manifestacija tih koji pate od sinofobije".
Službeni podaci koji pokazuju smanjenje stope nataliteta u Xinijangu između 2017. i 2019. godine "ne odražavaju stvarnu situaciju", a stopa nataliteta u ujgurima i dalje je viša od Hanove etničke populacije u Xinijangu, dodalo je ministarstvo.
Novo istraživanje uspoređuje projekciju stanovništva koju su radili istraživači sa sjedištem u Xinijangu za vladinu Kinesku akademiju nauka na osnovu podataka koji prethode propadanju, sa službenim podacima o natalitetu i onim što Peking opisuje kao mjere "optimizacije stanovništva" za etničke manjine u Xinijangu. uveden od 2017. godine
Otkriveno je da će populacija etničkih manjina na jugu Xinjianga, kojim dominiraju Ujguri, dostići između 8,6 i 10,5 miliona do 2040. godine prema novim politikama sprečavanja rađanja. To se poredi sa 13,14 miliona koje su kineski istraživači projicirali koristeći podatke pre datuma provedenih politika rođenja i trenutne populacije od oko 9,47 miliona.
Zenza, nezavisnog istraživača iz Memorijalne fondacije za žrtve komunizma, dvostranačke neprofitne organizacije sa sjedištem u Washingtonu, Peking je ranije osudio zbog svog istraživanja koje je kritiziralo kinesku politiku zadržavanja Ujgura, masovnih transfera rada i smanjenja nataliteta.
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova optužilo je Zenza da "obmanjuje" ljude podacima i, odgovarajući na Reutersova pitanja, reklo je da "njegove laži ne vrijede pobijati".
Zenzovo istraživanje prihvaćeno je za objavljivanje u časopisu Central Asian Survey, kvartalnom akademskom časopisu, nakon recenzije 3. juna.
Reuters je podijelio istraživanje i metodologiju sa desetak stručnjaka za analizu stanovništva, politike sprečavanja rađanja i međunarodno pravo ljudskih prava, koji su rekli da su analiza i zaključci bili valjani.
Neki od stručnjaka upozorili su da na demografske projekcije tijekom desetljeća mogu utjecati nepredviđeni faktori. Vlada Xinjianga nije javno postavila službene etničke kvote ili ciljeve veličine stanovništva za etničko stanovništvo u južnom Xinjiangu, a kvote korištene u analizi temelje se na predloženim podacima kineskih zvaničnika i akademika.
Završiti ujgursku dominaciju
Potez za sprečavanje rađanja među ujgurskim i drugim manjinama u oštrom je kontrastu sa širom kineskom politikom rađanja.
Prošle sedmice, Peking je objavio da bračni parovi mogu imati troje djece, u odnosu na dvoje, što je najveći pomak takve politike od kada je politika za jedno dijete ukinuta 2016. godine kao odgovor na brzo starenje stanovništva Kine. U saopštenju se ne navodi nijedna određena etnička grupa.
Prije toga, mjere su službeno ograničile većinsku etničku grupu Han i manjinske skupine u zemlji, uključujući Ujgur, na dvoje djece troje u ruralnim područjima. Međutim, Ujguri i druge etničke manjine u historiji su djelomično bili isključeni iz tih ograničenja rođenja kao dio preferencijalnih politika osmišljenih u korist manjinskih zajednica.
Neki stanovnici, istraživači i grupe za prava kažu da novoprovedena pravila sada nesrazmjerno utječu na islamske manjine, kojima prijeti pritvor zbog prekoračenja rođenih kvota, umjesto novčanih kazni kao drugdje u Kini.
U zapisu Komunističke partije koji je procurio 2020. godine, a izvještava ga i Zenz, kamp za prevaspitavanje u okrugu Karakax na jugu Xinjianga naveo je prekršaje rođenja kao razlog za internaciju u 149 slučajeva od 484 detaljno navedenih na popisu. Kina je taj popis nazvala "izmišljotinom".
Kvote za rođenje etničkih manjina strogo se primjenjuju u Xinjiangu od 2017. godine, uključujući razdvajanje bračnih parova i upotrebu postupaka sterilizacije, intrauterinih uređaja (IUD) i pobačaja, rekli su Reutersu tri Ujgura i jedan zdravstveni službenik u Xinjiangu.
Vlada Xinjianga nije odgovorila na zahtjev za komentar o tome da li se strože provode granice rođenja prema Ujgurima i drugim etničkim manjinama. Zvaničnici Xinjianga ranije su rekli da su svi postupci dobrovoljni.
Ipak, u okruzima Xinjiang u kojima su Ujguri većinska etnička grupa, natalitet je, na primjer, u 2019. opao za 50,1 posto, u usporedbi sa padom od 19,7 posto u većinskim etničkim okruzima Han, prema službenim podacima koje je prikupio Zenz.
Zenzov izvještaj kaže da analize koje su objavili državni akademici i zvaničnici između 2014. i 2020. pokazuju da striktnu provedbu politika vode brige o nacionalnoj sigurnosti, a motivirane su željom za razrjeđivanjem ujgurskog stanovništva, povećanjem migracije Hana i jačanjem lojalnosti vladajućoj Komunističkoj partiji.
Na primjer, 15 dokumenata koje su stvorili državni akademici i zvaničnici prikazani u izvještaju Zenz uključuju komentare zvaničnika Xinjianga i državnih akademika koji se pozivaju na potrebu povećanja udjela stanovnika Hana i smanjenja udjela Ujgura ili opisuju visoku koncentraciju Ujgura kao prijetnju socijalnoj stabilnosti.
Namjera uništenja
Zenz i drugi stručnjaci ukazuju na Konvenciju iz 1948. godine o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, koja navodi prevenciju rađanja usmjerenu na etničku grupu kao jedan čin koji bi se mogao kvalificirati kao genocid. Američka vlada i parlamenti zemalja, uključujući Britaniju i Kanadu, opisali su kinesku politiku sprečavanja rađanja i masovnog pritvaranja u Sinđijangu kao genocid.
Međutim, neki akademici i političari kažu da nema dovoljno dokaza o namjeri Pekinga da djelimično ili u potpunosti uništi etničko stanovništvo kako bi se dostigao prag za utvrđivanje genocida.
Nijedna takva formalna krivična prijava nije podnesena protiv kineskih ili zvaničnika Xinjianga zbog nedostatka dostupnih dokaza i uvida u politike u regiji. Tužilaštvo bi također bilo složeno i zahtijevalo bi visok nivo dokaza.
Uz to, Kina nije stranka Međunarodnog krivičnog suda (ICC), najvišeg međunarodnog suda koji goni genocid i druge teške zločine i koji može pokrenuti postupak samo protiv država iz svoje nadležnosti.
