Ovo je palača u Istanbulu u kojoj će danas pregovarati Rusi i Ukrajinci: Je li Kremlj blago popustio?

Radi se o jednoj od najvećih palača u Turskoj sa stotinama soba i desetinama dvorana. Dolmebahče palaču je povremeno koristio i prvi predsjednik Republike Turske Mustafa Kemal Ataturk, gdje je i umro 1938. Danas je ova palača muzej, ali se koristi za određene značajnije događaje. Pa tako je i danas, gdje je Erdogan domaćin Rusima i Ukrajincima u pokušaju dogovaranja primirja.

"Sva pitanja su na stolu od početka pregovora, ali puno tačaka još nije riješeno", rekao je Arakhamia.

Druga osoba koja je upoznata sa razgovorima rekla je da je Ukrajina zabrinuta što Rusija mijenja svoju poziciju gotovo iz dana u dan, kako u smislu vojnog pritiska, tako i u pogledu zahtjeva poput "demilitarizacije" Kijeva.

"Rusija ne može i neće da govori o napretku jer to može samo da naškodi pregovaračkom procesu“, citirao je u ponedeljak Interfaks Dmitrij Peskov, Putinov portparol. "Za sada, nažalost, ne možemo govoriti o nekim značajnijim dostignućima i iskoracima", dodao je on.

Kao dio sporazuma koji se razmatra, Ukrajina će se također suzdržati od razvoja nuklearnog oružja ili smještaja stranih vojnih baza uz odustajanje od težnje za članstvom u NATO-u.

U zamjenu, Ukrajina bi dobila ono što je Arakhamia nazvao "formulacijom bliskim članu 5 NATO-a" - prema kojoj članice saveza moraju jedna drugoj priskočiti u pomoć ako je netko napadnut - za sigurnosne garancije od zemalja uključujući Rusiju, SAD, Veliku Britaniju, Kanadu , Francuska, Njemačka, Kina, Italija, Poljska, Izrael i Turska.

Tragajući za sporazumom

Međutim, svaki budući sporazum morao bi biti dogovoren sa svjedocima i ratifikovan u njihovim parlamentima, rekao je Zelenski u nedjelju.

Potencijalni garanti tek treba da se slože da podrže sigurnost Ukrajine, kažu ljudi. "Za sada nemamo odbijenice", rekao je Arakhamia.

Ukrajina će taj dogovor staviti na referendum za nekoliko mjeseci prije nego što promijeni svoj ustav, rekao je Zelenski - proces koji bi mogao trajati najmanje godinu dana.

"Jedino riješeno pitanje je vrsta međunarodnih garancija koje Ukrajina traži, ali . . . još uvijek moramo dobiti odobrenje od žiranata, inače posao nikada neće uspjeti”, rekao je Arakhamia, prenosi FT.

Nacrt komunikea koji se razmatra ostavlja najveću prepreku – pokušaje Ukrajine da povrati teritoriju koju je Rusija zauzela od 2014. – treba riješiti u probnoj budućoj raspravi Putina i Zelenskog, kažu ljudi.

Moskva je, rekao je Arakhamia, tražila da Ukrajina prizna rusku kontrolu nad poluostrvom Krim, koji je Moskva anektirala 2014. godine, kao i nad dvije teritorije pod kontrolom separatista koje podržava Rusija u istočnom regionu Donbasa.

"Nikada nećemo priznati bilo kakvu vrstu granica osim onih koje su u našoj Deklaraciji nezavisnosti", rekao je Arakhamia. “Ovo je najkritičnija tačka.”

Za sada je Ukrajina bila spremna da razgovara o nekim humanitarnim pitanjima, kao što je obnavljanje vodosnabdevanja Krima i obećanje da nikada neće pokušavati da povrati poluostrvo silom, kažu ljudi.

Ako se primirje zadrži, ministri vanjskih poslova Ukrajine i Rusije bi se tada sastali kako bi izradili odvojene dokumente kako bi se finalizirale sigurnosne garancije i dalji sporazumi o socijalnim pitanjima kao što je zaštita ruskog jezika u Ukrajini.

Nakon toga bi uslijedili pokušaji da se dogovori sastanak Putina i Zelenskog, iako je Peskov je u ponedjeljak rekao da "nije bilo pomaka" u organizovanju takvog susreta.