Kao prvi rizik naveli su zarazne bolesti. Naime, podaci Univerziteta Johns Hopkins su pokazali da je od koronavirusa do sada preminulo dva miliona ljudi. Pandemija bi globalnu ekonomiju mogla koštati 28 biliona dolara. Ako se ne bude oprezno, nije isključena pojava nove zaraze.
Drugi rizik je egzistencijalna kriza. Samo od aprila do juna prošle godine 14 posto ljudi širom svijeta je ostalo bez posla. Sektori poput zrakoplovstva i turizma doživjeli su kolaps. Milioni ljudi žive u neizvjesnosti.
Treći rizik su ekstremne vremenske neprilike. U prošloj godini dešavali su tropski uragani, katastrofalne poplave i požari. Naučnici upozoravaju da bi se još ekstremnije nepogode mogle desiti u ovoj godini.
Četvrti rizik su propusti u cyber sigurnosti. Nije isključeno da zaštita na internetu ne bude dovoljna za sve sofisticiranije napade. S obzirom na to da se sve više djelatnosti obavlja na internetu, ti napadi će biti sve destruktivniji. Za posljedicu bi to moglo imati velike finansijske gubitke i socijalnu nestabilnost.
Peti rizik je digitalna nejednakost. Prema podacima Svjetske banke, skoro pola svjetskog stanovništva nema pristup internetu. Jaz između onih koji nemaju pristup internetu i onih koji imaju bi mogao biti i veći. To može uskratiti brojne mogućnosti mnogim ljudima.