Ovo su dva scenarija za pobjede Kamale Harris i Donalda Trumpa na izborima za predsjednika SAD-a
Naime, izbori za predsjednika SAD-a rade se na osnovu takozvanog "electoral college", sistema gdje svaka od 50 saveznih država nosi određen broj "elektora", odnosno glasova.
Kandidat koji osvoji najviše glasova u jednoj saveznoj državi nosi sve glasove ove države, a broj elektora je reprezentacija broja osoba koje tu žive. Najmanje imaju savezne države poput Wyominga, Sjeverne i Južne Dakote te Delawarea, po tri, dok najviše ima Kalifornija, njih 54.
Kako bi jedan kandidat došao do pobjede, potrebno je 270 elektora. Po trenutnim projekcijama, situacija je jasna u 43 savezne države i Washingtonu, koji je zasebna izborna jedinica. Harris, po ovim procjenama, ima 226 elektora, dok Trump ima 219.
Još sedam država, koje zajedno nose 93 elektora, ostaje za borbu između ova dva kandidata. Riječ je o Pennsylvaniji (19), Sjevernoj Karolini (16), Georgiji (16), Michigan (15), Arizona (11), Wisconsin (10) i Nevada (6). U ovim državama, sve ankete sugerišu da je situacija izjednačena, odnosno prednosti kandidata su unutar statističke greške.
Zbog toga ostaje prostor za brojne mogućnosti za različite puteve do 270 elektora za oba kandidata. Ovo su po dva scenarija za pobjedu Trumpa i Harris na novembarskim izborima.
Harris nade polaže u "plavi zid"
Kamala Harris se nominalno nalazi u boljoj poziciji s trenutno sedam više elektora nego Trump, ali je daleko od pobjede. Ipak, jedan scenarij se "vrti" među demokratama, a uključuje poznati "plavi zid" (blue wall, engl.).
Naime, ovaj termin označava 18 saveznih država koje su demokratski kandidati za predsjednika SAD-a osvajali od 1992. do 2012. godine. Trenutno, Harris ima sigurne pobjede u 15 saveznih država, a ostale su Pennsylvanija, Wisconsin i Michigan.
Sve tri države je osvojio Donald Trump 2016. godine, što je bio možda i ključni razlog za pobjedu kandidata Republikanske stranke, ali ih je Joe Biden vratio demokratama četiri godine kasnije.
Sada Harris ima priliku da dođe tačno do 270 elektora ako uspije zadržati Bidenov "plavi zid", a Trumpu ne bi bilo dovoljno pobijediti u ostalih četiri države za koje se još vodi borba. On bi, prema ovom modelu, ostao na 268.
Demokrate mogu do Bijele kuće i kroz "Sun belt"
Harris do mjesta predsjednice SAD-a može i ako je jedna od saveznih država "plavog zida" odluči da glasa za Trumpa, ali put zatim vodi preko još dvije savezne države - Nevade i Arizone. Arizona pripada tzv. "Sun belt", odnosno pojasu država koje se nalaze na samom jugu SAD-a.
Pobjeda u Arizoni bi vjerovatno značila da demokrate ovu saveznu državu mogu računati ponovo kao "svoju", imajući u vidu da je Bidenova pobjeda 2020. godine prekinula niz trijumfa republikanaca u ovoj državi, koji je počeo 2000. godine.
Uz to, u prilog ovom scenariju ide da je Harris bliže pobjedi u Arizoni i Nevadi nego što je to slučaj u Michiganu, koji ipak "naginje" Trumpu.
Oba ova scenarija, treba reći, zavise od pobjede Harris u Pennsylvaniji, što je ključno za demokratsku kandidatkinju. Iako su Georgija i Sjeverna Karolina službeno "swing states", činjenice kažu da Demokrate od 1976. godine imaju samo jednu pobjedu u Sjevernoj Karolini (Obama, 2012. godina), dok u Georgiji prije Bidena, koji je pobijedio 2020. godine za 0,2 posto, u posljednjih 30 godina pobijedio samo Clinton 1992. godine.
Trump može osvojiti izbore s tri ključne savezne države
Imajući u vidu predizborne ankete, Trump može doći do pobjede kroz samo tri savezne države. Ako uspije "odhrvati" Georgiju nazad od demokrata i zaštiti Sjevernu Karolinu, Trumpu će biti potrebna "samo" Pennsylvanija kako bi došao do 270 elektora.
Naravno, Pennsylvanija je najveća nagrada ovogodišnjih izbora, barem među državama koje su još uvijek neodlučene. Trump, ipak, ima razloga da se nada, imajući u vidu strateške greške koje je Harris pravila u predizbornoj kampanji, ali i u svojoj političkoj karijeri.
Izbor Tima Walza za potpredsjedničkog kandidata ispred guvernera Pennsylvanije Josha Shapira identifikovat će se kao greška ako Trump pobijedi u ovoj saveznoj državi, ali još veći problem za Harris su njeni stavovi o "frackingu", ekološki spornom procesu izvlačenja prirodnog gasa.
Veliki dio stanovništva Pennsylvanije direktno ili indirektno živi od firmi koje se bave ovim procesom, zbog čega Trump svakom prilikom govori o još intenzivnijem izvlačenju prirodnog gasa i zbog čega planira dalje razvijati ovu industriju ako pobijedi na izborima.
Trump može i bez Pennsylvanije, ali...
Odnijeti pobjedu na izborima bez osvajanja Pennsylvanije je skoro pa nemoguće, ali Trump ima put ka Bijeloj kući i bez ove savezne države, a koji čak i ne uključuje Nevadu i Arizonu.
Naime, Trump može do pobjede zadržavajući Sjevernu Karolinu i vraćajući Georgiju, te osvajanje Michigana i Wisconsina, dvije savezne države koje je osvojio 2016., a izgubio 2020. godine.
Tako bi Trump došao do 270 elektora , a u prilog mu idu i ankete - imajući u vidu da je u Wisconsinu i Michiganu već nekoliko mjeseci konstantno u blagoj prednosti.
Naravno, postoji još veliki broj scenarija u kojem oba kandidata imaju put do 270 elektora. Ipak, ova četiri scenarija, odnosno po dva za Trumpa i Harris, su najrealnija.
Upravo zbog činjenice da može biti ovoliko različitih epiloga izbora u SAD-u, možemo sa sigurnošću reći da ćemo gledati jedne od najneizvjesnijih izbora u prethodnih par decenija.
