Ovo su glavni razlozi zbog kojih je Donald Trump pobijedio Kamalu Harris
Trump je, prema dosad potvrđenim projekcijama, osvojio 277 elektora, dok je Harris ostala na 224.
Ostale su još savezne države Arizona, Nevada, Michigan i Aljaska, iako se očekuje da će u najizdvojenijoj državi SAD-a pobijediti Trump, a prednost ima i u drugim dosad neodlučenim saveznim državama.
Izlazne ankete pojačale optimizam Trumpovog tima
Pred sam dan izbora, optimizam je vladao u oba kampa. Trump se nadao visokoj izlaznošći osoba koje su nezadovoljne s ekonomijom i stanjem s imigracijom, dok je Harris računala na podršku manjina i žena.
Na kraju, više je izašlo onih koji su zabrinuti s ekonomskom situacijom i inflacijom, što je kao glavne probleme identifikovalo 35 posto izašlih glasača, prema CNN-u. Harris je dobila dobre vijesti zbog toga što je "zabrinutost za demokratiju" bio drugi najveći razlog za izlazak na glasanje, ali je imigracija bila treći.
Dakle, rani pokazatelji su bili jasni, a uskoro su se počeli preslikavati na izbornoj mapi. Trump je osvojio lagane pobjede širom "svojih" država, a kasniji krah Kamale Harris projicirao se u saveznoj državi Virginia, gdje je Trump održavao prednost kroz veći dio noći.
Iako je na kraju Virginia ostala "plava", krenuli su glasovi iz ključnih saveznih država. U Sjevernoj Karolini, Georgiji i Pennsylvaniji je vrlo rano ušao u prednost koju je održavao kroz noć. Demokrate su se nadali glasovima iz velikih sredina, ali je u svakoj od njih Harris pogoršala rezultat Joea Bidena iz 2020. godine.
Veliki gradovi, mlade osobe i manjine za Trumpa
Kako bi razumijeli šta znači dobijanje glasova za Trumpa u velikim sredinama, dovoljno je pogledati situaciju u oblasti Miami-Dade na Floridi. Ovaj "duboko plavi" distrikt, kojeg je Biden osvojio za čak sedam procentnih poena, otišao je Trumpu, čime je signaliziran masovni skok podrške ovom kandidatu u velikim gradovima.
Na kraju dana, prema projekcijama, Trump je popravio svoj rezultat u oblastima blizu Chicaga, Milwaukeeja, Austina, Dallasa, Atlante i drugih većih sredina širom SAD-a. Nije ih nužno pobijedio, što se nije ni očekivalo, ali je uzeo dovoljno veliki broj glasova da je na kraju to uspjelo "prevagnuti" u njegovu korist.
Također, vrijedi pogledati i brojeve glasova manjina u SAD-u. Tako je 45 posto Latinoamerikanaca, prema projekcijama, glasalo za Trumpa. Prije četiri godine, ta brojka je bila 32 posto. Specifično, muškarci iz ove manjinske grupe su više glasali za Trumpa nego za Harris, a razvio je prednost od čak 10 posto.
Afroamerikanci su također značajno više glasali za Trumpa u odnosu na 2020. godinu. Tada je 8 posto ove grupe glasalo za budućeg američkog predsjednika, a ove godine je ta brojka čak 15 posto, što je nevjerovatan rezultat, posebno imajući u obzir da je Harris računala na što veću podršku ove manjine.
Možda najznačajnija pobjeda za Trumpa, koja signalizira njegov uspjeh u promjeni pristupu kampanje, bila je smanjivanje prednosti koju je Biden imao 2020. godine s mladim osobama. Čak 44 posto mladih je ove godine, prema izlaznim anketama, glasalo za Trumpa. Ta brojka je prije četiri godine bila samo 35 posto.
Zbog čega su manjine i mlade osobe glasale za Trumpa?
Analize ovih rezultata će se raditi vjerovatno sve do narednih predsjedničkih izbora, ali se već mogu dati rani zaključci.
Među manjinama, posebno među Latinoamerikancima, ključ su bila dva pitanja - ekonomija i imigracije. Trend unutar svih imigracijskih grupa na svijetu jeste da vole "zatvoriti vrata s kojima su ušli", odnosno da se, po dolasku u neku zemlju, protive većem broju imigranata.
S njima je, očigledno, rezonirala Trumpova poruka o zaustavljanju ilegalnih imigracija koje su doživjele masovan skok tokom prethodne tri i pol godine.
Pored toga, imajući u vidu da dobar dio Latinoamerikanaca radi poslove koji se mogu smatrati "niskokvalificiranim" (low- skilled, engl.), pitanje ekonomije i cijene za osnovne životne potrepštine je apsolutno ključno.
Trump je konzistentno bio ispred Harris po pitanju ekonomije, prema mišljenju građana SAD-a, što se "prelilo" i na Latinoamerikance. Uz to, više imigracije bi vjerovatno dodatno smanjilo cijenu rada u sferi niskokvalificiranih poslova, što bi bio direktan udar na ovu manjinsku grupu.
Afroamerikanci, s druge strane, su izrazito zanimljiva grupa u kontekstu ovih izbora. Skok od 7 posto za Trumpa vjerovatno mu je donio pobjedu u saveznoj državi Georgia, gdje je okrenuo situaciju u okruzima gdje dobar dio stanovništva čini upravo ova manjinska grupa.
Pravi razlozi mogu se, vjerovatno, naći u tome da je ova grupa uvijek više pogođena ekonomskim problemima i inflacijom nego druge u SAD-u. Iako su ponovo većinom glasali za Harris, dobar dio njih je odlučio vjerovati Trumpu i njegovom planu za ekonomiju.
Što se tiče mladih osoba, rane analize pokazuju da je ta promjena u odnosu na 2020. godinu posebno izražena među mladim muškarcima, koji su ovog puta glasali većinski za Trumpa.
Razlog za to je, kako se procjenjuje, odluka Trumpa da svog potpredsjedničkog kandidata JD Vancea "delegira" da radi intervjue u velikim medijima, dok je on odabrao odlazak na podcaste - koje većinom gledaju mladi muškraci.
Tako su Trumpu, kako se može zaključiti iz ovih rezultata, veliki broj glasova donijela gostovanja kod Joea Rogana, Adina Rossa i Logana Paula, između ostalih. Harris je također pokušala promijeniti taktiku pri kraju kampanje, ali je odabrala podcaste koje većinom gledaju žene, zbog čega je izgubila veliki broj glasova mladih muškaraca koji su se, kako kažu ankete, osjećali "zapostavljenim" i "zanemarim" u kontekstu njene kampanje.
Harris se pokazala kao jedan od najlošijih kandidata u novijoj historiji SAD-a
Iako je veliki broj analitičara smatrao da je prijetnja novog mandata Donalda Trumpa u Bijeloj kući bila dovoljna za pobjedu Harris, ona je na kraju neslavno izgubila.
Projekcije kažu da Harris nije niti u jednom dijelu SAD-a popravila rezultat Joea Bidena iz 2020. godine, te da je u većini zemlje imala značajne poraze. Sama činjenica da je Virginia bila dugo vremena "zaleđena" u borbi između dvoje kandidata ilustrira izborni neuspjeh demokratske kandidatkinje.
Treba biti fer i reći da je ona imala dosta manje vremena za kampanju, ali je i to vrijeme iskoristila na neefikasan način, često mijenjajući poruku i način na koji želi da je vodi.
To je sve rezultiralo u velikoj pobjedi za Trumpa, ali i za Republikansku stranku, koja je osvojila kontrolni paket u Senatu i vjerovatno će zadržati kontrolu u donjem domu američkog Kongresa.
