Palestinski san i surova realnost: Je li posljednji sukob s Izraelom razotkrio neslaganja u Gazi

Međutim, za razliku od sukoba iz prošle godine, ali i ranijih okršaja, Hamas je ovaj put, na iznenađenje mnogih bio suzdržan. Mnoge je pozitivno šokirala i činjenica da je upravo rukovodstvo Hamasa bilo to koje je uz pomoć Egipta ispregovaralo mir nakon trodnevnog sukoba između Islamskog džihada Palestine i izraelske vojske.

Izrael je s Hamasom kupio mir, ali...

Uprkos izuzetno žestokom sukobu između Hamasa i izraelske vojske u maju 2021. godine, u Izraelu su, htjeli neki priznati to ili ne, s dolaskom vlade na čijem se čelu donedavno nalazio Naftali Bennett, počeli puhati nešto drugačiji vjetrovi.

Naravno, izraelska politika, bez obzira da li su na vlasti desničari ili centrističke partije, razlikuje se u finesama kada je riječ o razmišljanjima o uspostavljanju palestinske države i to je kontekst koji se teško može mijenjati bez obzira na dešavanja na Bliskom istoku.

Ipak, s dolaskom nove vlade koju su činili kako desničari, tako i ljevičari, Izrael je uspio u određenim segmentima unaprijediti saradnju s Palestincima na Zapadnoj obali, ali i u Pojasu Gaze gdje vladaju zvaničnici Hamasa.

Ekonomska saradnja

Lapid se obratio građanima Gaze: Izrael nudi drugi način života onima koji žele živjeti u miru

Unapređenje saradnje zabilježeno je prije svega u finansijskom polju gdje je Katar, uz odobrenje Izraela, postao glavni finansijer obnove Gaze i Zapadne obale.

"Katar je pružio pomoć od tri milijarde dolara Zapadnoj obali i Gazi u protekloj deceniji uz odobrenje Izraela. Nedavno je pojačao korake kako bi spriječio eskalaciju u Gazi, istovremeno jačajući veze s Egiptom i SAD-om", piše list Haaretz.

Osim toga, svojevrsni vid relaksacije odnosa između Hamasa i Izraela nakon sukoba tokom 2021. godine poslužio je Izraelu i za izdavanje 14.000 dodatnih radnih dozvola Palestincima koji su tako dobili šansu za rad u Izraelu.

"Izrael zapošljava skoro 100.000 palestinskih radnika na Zapadnoj obali i Gazi, podaci su izraelske Uprave za stanovništvo i imigraciju. Većina radi u građevinarstvu ili poljoprivredi, sa relativno malim brojem dozvola za rad u fabrikama ili sektoru usluga", piše Jerusalem Post.

Naravno, ovakav vid pomoći pogodovao je i samom Hamasu koji je tako nakon dužeg perioda uspio započeti proces ekonomske obnove Gaze, što je u ovim trenucima za zvaničnike Hamasa izuzetno bitno za dobijanje povjerenja građana.

Ipak, svojevrsno prokletstvo koje proganja Palestince već decenijama, na neki način se ponavlja i ove godine. Ako problem s Izraelom nema Fatah, ako probleme nema ni Hamas, problem će imati Islamski džihad Palestine.

Iranu je trenutno potrebniji Islamski džihad Palestine

Iako ova militantna organizacija, ukoliko se uporedi s Hamasom, ima ograničenu logistiku, u aktuelnoj geopolitičkoj situaciji i zategnutim odnosima Izraela i Irana, Islamski džihad Palestine Teheranu u ovim trenucima može znatno više pomoći u dodatnoj destabilizaciji Izraela za razliku od Hamasa čiji zvaničnici sada nisu zainteresovani za sukob.

Uoči intenziviranja sukoba između Izraela i Islamskog džihada Palestine, lider ovog pokreta Ziad Nakhaleh posjetio je Teheran odakle je poručio kako Islamski džihad neće pregovarati s Izraelom.

"Idemo u bitku. Nema prekida vatre nakon napada. Ovo je test za sve nas", rekao je lider PIJ-a.

Kao što se i očekivalo, lider PIJ-a dobio je podršku Irana. Šef Iranske revolucionarne garde general Hossein Salami poručio je kako će Izrael platiti za sve ono što radi građanima Gaze.

"Izraelci će platiti još jednu visoku cijenu za svoj zločin", rekao je Salami u izjavi koju je prenijela iranska državna televizija, prenosi Reuters.

Sličnu izjavu je dao i predsjednik Irana Ebrahim Raisi koji je osudio izraelsku operaciju.

"Cionistički režim još jednom pokazao svijetu svoju okupacionu i agresivnu prirodu", ističe Raisi.

Međutim, ono što je su Iran i Islamski džihad Palestine očekivali, u ovom sukobu nisu dobili. Iako je predsjednik palestinske organizacije pozvao Hamas i sve druge pokrete u Gazi i Zapadnoj obali da se uključe u sukob, odgovor Hamasa, ali i ostalih je izostao čime je Islamski džihad Palestine ostao na vjetrometini.

Zbog toga, realno je bilo i očekivati da je svaki dugoročni sukob od početka bio osuđen na propast.

Uprkos tome, šteta je već svakako načinjena. Iran je uspio na neki način ponovno destabilizirati Izrael, a vojna operacija koju je pokrenuo IDF prouzrokovala je veliki broj civilnih žrtava.

Posmatrajući i odnose unutar samog palestinskog naroda, i organizacija koje ga predstavljaju u vojnom i političkom smislu, čini se kako je posljednji sukob između Islamskog džihada Palestine i izraelske vojske pokazao kako palestinski pokreti ne razmišljaju na isti način, iako iza njih većinom stoji isti finansijer.

Hipotetički gledano, kada bi se i uspostavila palestinska država, pitanje je koliko bi cijeli sistem, upravo zbog ovakvog odnosa, uopće mogao i biti zaštićen od eventualnog izbijanja unutarnjeg sukoba.

Začarani krug militantnih organizacija i političkih neslaganja svakako da dodatno slabe Palestince, koji se nalaze vječno razapeti između sna o svojoj državi, realnosti na terenu i regionalnih napetosti Izraela i Irana gdje se na neki način kola uvijek slome i na samim Palestincima. Ostali, manje-više, uvijek pronađu alternativu.