Njemačka sve više deportira ruske državljane u njihovu domovinu, iako ne postoji nijedan direktan let između dvije zemlje. Broj deportacija bi mogao nastaviti rasti, ako sudovi i vlasti ovu odluku Visokog upravnog suda Berlin-Brandenburg (broj predmeta OVG 12 B 17/23) smatraju presedanom.
Sud je zaključio da mladi ruski vojnici, pozvani na redovan vojni rok, praktično ne rizikuju da budu poslani u rat u Ukrajini. Prema sudu, oni se koriste samo za graničnu zaštitu duž granice s Ukrajinom i na Krimu. Shodno tome, nema razloga da se ruskim muškarcima odobrava azil u Njemačkoj, jer samo pozivanje na vojni rok ne predstavlja osnov za azil.
Presuda je donijeta krajem avgusta, ali mediji su tek sada došli do ove informacije. Istraga o ovom slučaju je zajednički projekat Deutsche Wellea i portala tagesschau.de.
Kako je sve počelo
Ono što je počelo kao pojedinačna žalba protiv deportacije u Rusiju, završilo se presudom koja može imati dalekosežne posljedice. Ovo bi moglo omesti planove stotina ruskih dezertera da dobiju azil u Njemačkoj. Konkretni slučaj se nije odnosio na klasičnog dezertera ili odbijača službe. Podnosilac žalbe je bio 22-godišnji ruski državljanin čečenskog porijekla.
Mladić je sa deset godina došao u Njemačku, ali njegova porodica nije dobila azil, već je bila samo tolerisana. Postao je kriminalac i policija ga je ubrzo smatrala osobom koja često krši zakon. Osuđen je na dvije godine i devet mjeseci zatvora. Čak je i u zatvoru napao jednog zatvorenika, zbog čega je dodatno kažnjen novčanom kaznom. U proljeće 2023. dobio je obavijest od imigracionih vlasti da mora napustiti zemlju.
Međutim, Čečen je podnio žalbu. Jedan od ključnih argumenata u njegovoj žalbi bio je strah da će ga po povratku u Rusiju regrutovati u vojsku i poslati u rat u Ukrajinu.
Sud je odbio žalbu. Presuda ima 16 stranica. Dio o regrutaciji u Rusiji temelji se na desetinama izvora, uključujući izvještaje vladinih i nevladinih organizacija, te publikacije u evropskim i ruskim medijima. Analizirani su ruski sistem regrutacije za oružane snage i rizici da obveznici budu poslani na front.
Sudije su zaključile da obveznici imaju minimalan rizik da budu poslani u Ukrajinu. Jedina iznimka su takozvani "dobrovoljački bataljoni" iz Čečenije, ali je sud naveo da se deportovani podnosilac žalbe može slobodno nastaniti gdje želi u Rusiji.
Dalekosežne posljedice
Ova odluka ima karakter presedana, smatra advokat Mersad Smajić, koji zastupa čečenskog podnosioca žalbe. Jer, obrazloženje suda prevazilazi konkretan slučaj. U sličnom slučaju, Upravni sud Halle u njemačkoj pokrajini Saska-Anhalt već je "u potpunosti uzeo u obzir presudu Visokog upravnog suda Berlin-Brandenburg", tvrdi advokat.
To potvrđuje i Rudi Friedrich, direktor udruženja "Connection" iz Offenbacha u njemačkoj pokrajini Hessen, koje podržava odbijače vojne službe: "Visoki upravni sud daje pravno tumačenje koje ostali sudovi moraju poštovati".
Kritike iz politike
Odluka je izazvala oštre kritike Robina Wagena, vladinog koordinatora za saradnju sa zemljama Južnog Kavkaza, Republikom Moldavijom i Centralnom Azijom: "Postoje bezbrojni dokazi o slanju loše obučenih obveznika u Putinov nezakoniti rat. Postoje i izvještaji o ruskim vojnicima koje komandanti prijetnjama smrću ili mučenjem prisiljavaju da se bore protiv Ukrajine".
Ruski aktivisti za ljudska prava tvrde da ovo nije prva ovakva odluka njemačkog suda, jer se često dešava da sudske odluke počivaju na zastarjelim ili netačnim informacijama. Artyom Klyga, advokat iz nevladine organizacije "Pokret savjesnih odbijača vojne službe", kaže da postoji desetak ovakvih slučajeva.
Pretpostavka da ruske obveznike ne šalju u rat postala je zastarjela od ukrajinskog upada u Kursk u avgustu 2024. Od tada su mladi regruti iz drugih ruskih regija slani u taj oblast kako bi se borili protiv ukrajinskih snaga.
"Ne bih rekao da njemački sudovi zauzimaju stavove ruske vlade. To tumačim kao nespremnost da se uzmu u obzir informacije od aktivista za ljudska prava i Ujedinjenih nacija. Lakše je citirati ruske državne medije koji tvrde da nema mobilizacije", kaže Klyga.
Sve veći broj deportacija u Rusiju
U prvih osam mjeseci 2024. godine, Njemačka je deportovala 32 ruska državljanina, što je četiri puta više u odnosu na cijelu 2023. godinu. Prema statistici koju su objavili tagesschau.de i Deutsche Welle, Rusi se deportuju preko trećih zemalja. Policijski službenici prate deportovane do transferne destinacije, gdje ih predaju osiguranju aviokompanije. U dokumentima ministarstva nisu navedeni konkretni aerodromi preko kojih se obavlja deportacija u Rusiju, ali se pretpostavlja da su to Beograd ili Istanbul, gdje su dostupni transferni letovi određenih aviokompanija.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. do avgusta 2024., 5.831 ruski muškarac između 18 i 45 godina podnio je zahtjev za azil u Njemačkoj. Samo 57 njih je dobilo azil, dok je dodatnih 154 dobilo privremeni boravišni status.
Skoro polovina zahtjeva je ili povučena ili odbijena zbog formalnih razloga, uključujući nepoštivanje Dublinskog sporazuma, koji nalaže da se zahtjevi za azil podnose u prvoj zemlji EU u koju izbjeglica uđe.
Ipak, njemačko Ministarstvo unutrašnjih poslova je ruskim dezerterima u septembru 2022. obećalo zaštitu, nakon što je u Rusiji proglašena djelimična mobilizacija.
Čečen, čija je žalba pokrenula široko rasprostranjenu odluku Visokog upravnog suda, još uvijek se nalazi u Njemačkoj. Sud nije dopustio reviziju ove presude, a advokat Čečena je podnio žalbu za odobrenje revizije.
