Zemlju danas potresaju siromaštvo i korupcija, a posljednji događaji tokom kojih je svrgnut predsjednik Viktor Janukovič doveli su do pada kreditnog rejtinga zemlje na CCC. Ukrajina se suočava sa finansijskom katastrofom.
Unatoč svemu tome i dalje je zanimljiva svjetskim silama. Zašto je to tako?, pita se Bloomberg Businessweek.
Ukrajina je nacija od 45 miliona ljudi i jedan je od glavnih prenosnika gasa za zapadnu Evropu. Važna je Rusiji, Evropi, Sjedinjenim Američkim Državama, pa čak i Kini.
Predsjednik SAD-a Barack Obama demantovao je nedavno da je Ukrajina samo komad na "šahovskoj tabli hladnog rata". Ali najbolja nada za Ukrajinu je da će dobiti poseban tretman upravo zato jer je važan pijun u novoj verziji "velike igre" i borbi za utjecajem između Rusije i Velike Britanije.
Rusiji bi savez s Ukrajinom učvrstio njenu poziciju u Evropi.
"Bez Ukrajine, Rusija prestaje biti euroazijsko carstvo", napisao je američki politolog Zbigniew Brzezinski 1998. godine.
Stoga je jasno zašto predsjednik Rusije Vladimir Putin želi da Rusiju u svojoj euroazijskoj trgovinskoj uniji, a ne EU. Ruska morska flota smještena je u Sevastopolju, bivšem ruskom gradu koji danas pripada Ukrajini. Prošle godine ruski Gazprom je prodao 160 milijardi kubnih metara prirodnog gasa Evropi, a polovina toga putovala je kroz ukrajinske cjevovode.
"Ukrajina je vjerovatno integrisanija od bilo koje druge bivše sovjetske republike", kaže Edward Chow iz Centra za strategijske i međunarodne studije u Washingtonu.
Za Kinu je Ukrajina siguran izvor iz kojeg zadovoljava svoje apetite za hranom i energijom. Janukovič i kineski predsjednik Xi Jinping potpisali su u decembru sporazum o prijateljskoj saradnji, a Kina je Ukrajini posudila stotine milijardi dolara kako bi podigla farme za navodnjavanje i razvila gasifikaciju uglja.
Osim na poljoprivrede i energetike, njihova saradnja obuhvata infrastrukturu, finansije, avijaciju, tehnologije...
Zapadne zemlje žele da spriječe propast Ukrajine i obeshrabre Putina od ponovnog osvajanja nacije silom.
EU se nada da će dočekati kada će stabilna Ukrajina postati ravnopravna članica, ali ne još uvijek.
Nedavno je visoka predstavnica Evropske unije (EU) za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton istakla važnost jakih veza između Ukrajine i Rusije.
Ipak, čini se da se geopolitička borba svodi na novac. Rusija je obećala 15 milijradi dolara pozajmice kako bi uvukla Ukrajinu u svoju uniju. Do sada je platila samo tri milijarde, a ostatak je stavila na čekanje. I SAD je obećala pozajmicu od milijardu dolara, no Institut međunarodnih finansija (IIF) procjenjuje da Ukrajini treba 30 milijardi dolara međunarodne pomoći samo u ovoj godini, no bez političkih promjena, teško će dobiti taj novac.
IIF insistira da će MMF postaviti i dodatne uvjete, a to su da Ukrajina smanji subvencije za gas potrošačima i industriji te dozvoli dodatni pad svoje valute i smanji trgovinski deficit.
Problem je što su te mjere tako nepopularne da će ugroziti bilo koju vladu.
Postoji rizik da se Ukrajina raspadne. Opozicione stranke ujedinjuje mržnja prema Janukoviču, a ako zapad ne uspije da stabilizira Ukrajinu, Putin bi se mogao predstaviti kao spasitelj nacije za godinu ili dvije.
Međutim, buđenje naroda ovaj je put je izraženije nego nakon Narandžaste revolucije prije deset godina.
"Za one koji žele slobodnu i demokratsku Ukrajinu je sad ili nikad", kaže Timothy Ash, ekonomista u Standard banci u Londonu.
