Žestoke rasprave
110

Pitanje hidžaba ponovo izaziva velike podjele uoči izbora u Turskoj

B. H.
Shutterstock (Foto: Ilustracija)
Shutterstock (Foto: Ilustracija)
Turska vladajuća stranka AKP sljedeće će sedmice parlamentu podnijeti ustavni amandman kojim se garantuje pravo žena na nošenje hidžaba na poslu i u svakodnevnom životu, oživljavajući pitanje koje i dalje izaziva velike podjele u Turskoj.

Odluka stranke AKP predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana dolazi šest mjeseci uoči izbora, a za koje se predviđa da će biti nikad izjednačeniji. Utemeljitelj moderne Turske Mustafa Kemal Ataturk nastojao je riješiti to pitanje kada je prije jednog stoljeća izgradio savremenu državu iz pepela Otomanskog Carstva.

Tokom 20-godišnjeg mandata premijera i predsjednika Erdogan se zalagao za prava konzervativnih muslimana, uključujući žene s hidžabom, nakon desetljeća sekularnije vladavine. No čini se da je njegov vjerojatni predsjednički protivnik iz Ataturkove sekularne stranke CHP natjerao Erdogana da razmisli o ustavnim promjenama koje bi mogle biti na referendumu.

Kemal Kilicdaroglu, pokušavajući pridobiti glavne Erdoganove pristaše i oduzeti dio glasova AKP-u, optužio je predsjednika da pokušava "držati žene pod hidžabom kao taoce". Priznao je da je CHP "činio greške u prošlosti" nametanjem ograničenja nošenja hidžaba i da sada želi pravo žena da se pokrivaju u školama i na poslu upisati u zakon.

Erdogan je odmah krenuo u ofanzivu.

"Postoji li diskriminacija žena s hidžabom ili bez hidžabom u školama ili u javnoj službi? Ne! Mi smo ti koji su to postigli," rekao je Erdogan.

Hidžab je u Turskoj postepeno zabranjivan od 1923. godine, te su marame bile potpuno zabranjene u školama i uredima. AKP je to počeo mijenjati 2008. godine, ukinuvši zabranu na fakultetima, koledžima, a potom i u državnoj službi, parlamentu i policiji.

Turske feministkinje uglavnom gledaju na Erdoganove napore oko pitanja nošenja marama kao na pokušaj da osigura potporu najkonzervativnijih margina.

"I sekularistička zabrana nošenja marama i Erdoganov 'demokratizacijski paket' koji ju je ukinuo pokrenuti su u ime emancipacije žena", napisala je Gonul Tol, programski direktor za Tursku u američkom Institutu za Bliski istok, u online izvještaju.

"Međutim, u stvarnosti su obje nastojale nametnuti društvu svoju verziju idealne žene. Ukidanje zabrane bilo je simbol Erdoganove šire islamističke populističke agende", dodaje Tol.

Tol sugeriše da Erdogan "nikada nije istinski namjeravao osloboditi" žene jer ih uglavnom gleda kao "majke ili žene, a ne kao pojedince".

"Ključ za istinsko oslobađanje žena je njihovo osnaživanje kao pojedinaca i zakonsko reguliranje prava žena na izbor", ističe Tol.

Rasprava bjesni s obje strane. Jedna turska web stranica, čiji naslov u prijevodu znači "Nikad nećeš hodati sama", namijenjena je ženama koje su prisiljene nositi maramu, a sada je žele skinuti. Na suprotnom kraju spektra, AKP je javno podržao niz protesta koji podržavaju "odbranu porodice" nauštrb LGBTQ prava.