Krajem mjeseca NATO započinje svoju godišnju i najveću vježbu sa nuklearnim snagama koja će trajati dvije sedmice. Ova vježba obuhvata cijeli evropski kontinent pri čemu učešće u vježbi neće uzeti neke od zemalja članica.
U osnovi učešće u vježbama imaju sve zemlje koje imaju zračne platforme koje mogu biti nosači nuklearnog oružja, a na ovogodišnjoj vježbi će to biti: Belgija, Češka, Danska, Finska, Njemačka, Grčka, Italija, Nizozemska, Poljska, Rumunija, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo te Sjedinjene Američke Države.
Trenutno su u šest NATO zračnih baza smještene nuklearne bombe B61-3/4 i to u Njemačkoj u bazi Büchel, u Turskoj baza İncirlik, Belgiji baza Kleine Brogel, u Italiji baze Ghedi i Aviano te u Nizozemskoj u bazi Volkel.
Trenutno se u evropskim članicama NATO nalazi oko 100 nuklearnih termonuklearnih bombi B61 - 3/4 pri čemu je svaka i do 15 puta snažnija od nuklearne bombe detonirane u Hirošimi. Ova oružja čine okosnicu nuklearne trijade NATO, a koja se dostavlja zračnim snagama evropskih članica NATO.
Tokom hladnoratovskog perioda broj nuklearnih bombi je bio značajno veći kao i broj zračnih baza NATO s kojih se u slučaju rata trebalo djelovati sa njima. U međuvremenu cijeli niz država članica je odlučio zbog političkih, ekonomskih i ekoloških razloga zatvoriti baze u kojima su skladištene i čuvane nuklearne bombe.
