Politico objavio listu najutjecajnijih ljudi: Ko je sanjar godine i gdje je na listi "Putinova bankarka"
Kao osoba koja je opisana kao najutjecajnija ove godine u Evropi naveden je lider opozicije u Poljskoj i najvjerovatnije novi premijer države Donald Tusk kojeg je magazin opisao kao "vjetar promjena".
"Dvije decenije dva čovjeka vode bitku za dušu Poljske. U plavom uglu, boreći se za demokratsku i evropsku viziju države Donald Tusk, a sa druge strane u crvenom uglu lider stranke Pravo i pravda (PiS) Jaroslaw Kaczynski. Tuskovo formiranje vlasti se slavi i u Briselu gdje je omiljen još od perioda kada je bio predsjednik Evropskog vijeća. Tuskov povratak na vlast u Poljskoj mogao bi se osjetiti širom Evrope, a naročito bi mogli utjecati na odnose države sa Njemačkom i Francuskom koji su bili pogoršani", piše Politico.
S druge strane, Tuskovo formiranje vlasti moglo bi teško pasti mađarskom premijeru Viktoru Orbanu.
"Orban bi izgubio jednog od svojih najvažnijih partnera. Budimpešta i Varšava su se međusobno 'štitile' tako što su stavljali veto na pokušaje pokretanja tzv. procedure iz Člana 7. kojim se suspenduju glasačka prava u EU", pojašnjava se.
Kao "izvršilac broj 1" na listi magazina Politico našla se italijanska premijerka Giorgia Meloni.
"Meloni je krenula u provedbu ustavnih reformi koje bi značajno povećale ovlasti premijera. Još uvijek ide 'uz dlaku' svojoj krajnje desničarskoj bazi. Protiv je migracija, naredila je lokalnim vlastima da prestanu registrovati istospolne parove kao roditelje te je kriminalizirala surogat majčinstvo", navodi se.
Ipak, velika obožavateljica "Gospodara prstenova" izgleda da je doživjela političku transformaciju.
"Iako je prethodno govorila o tome kako Italija mora odbaciti euro, čini se kako je Meloni u dobrim odnosima s predsjednicom Evropske komisije. Najviše iznenađenja Meloni je napravila u vanjskoj politici. Prije vlasti, izgledala je kao jedna od prijateljica Vladimira Putina, ali nakon invazije na Ukrajinu strahovi Brisela i SAD-a nisu ostvarili. Osudila je Putinovu invaziju na Ukrajinu, a zatim je otputovala u Kijev u znak solidarnosti", ističe se u analizi.
Također, navodi se kako će predstojeća izborna godina biti ključna za Meloni.
"S obzirom da glasači širom EU idu na izbore u junu, stranka Braća Italije izgleda jače nego ikad i nije nemoguće da bi mogla preoblikovati evropski politički pejzaž", pojašnjavaju.
Na ovoj listi, uz Meloni, našli su se između ostalog i Ursula von der Leyen, Emmanuel Macron, Recep Tayyip Erdogan, Marine Le Pen i Christine Lagarde.
U trećoj kategoriji tzv. "ometača" našli su se brojni zvaničnici, ali prvo mjesto zauzela je Elvira Nabiulina, predsjednica Centralne banke Rusije i žena koja je opisana kao "Putinova bankarka".
"Nabiulina održava ratnu mašinu ruskog predsjednika Putina. Više puta je spašavala rublju i održavala ekonomiju zemlje. U tom procesu, Putinova bankarka uspjela je spriječiti efekte neviđenih zapadnih sankcija koje su osmišljene kako bi se ispraznila blagajna Kremlja", piše Politico.
Uprkos brojnim sankcijama, Nabiulina je koliko-toliko uspjela da stabilizira privredu zemlje.
"MMF je nedavno predvidio da će ruska ekonomija ove godine porasti za 2,2 posto. Takvi rezultati su natjerali mnoge da Nabiulinu upoređuju sa Albertom Speerom, ministrom u periodu vladavine Adolfa Hitlera. Ipak, sljedeća godina će biti izazovna za Nabiulinu budući da se Rusija suočava s rastućim troškovima rata. Kao Putinov odani vojnik, ona će morati držati ekonomiju u plusu, ojačati bankarski sistem i puniti kasu Kremlja", navodi se.
Pored Nabiuline, na listi su se našli i Viktor Orban, Carles Puigdemont kao i Annalena Baerbock.
Na kraju, kategoriju "sanjara" predvodi ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kojeg su uporedili sa Winstonom Churchillom i Nelsonom Mandelom.
"Ipak, Zelenskog čekaju izazovi 2024. godine. Svijet je zauzet sukobom na Bliskom istoku, a Ukrajinci su iscrpljeni dvogodišnjim borbama s Rusijom", piše Politico.
Također, navodi se kako Zelenskog čekaju i izbori naredne godine.
"Da bi održao glasanje u vrijeme rata, Zelenski bi uz saglasnost parlamenta trebao promijeniti Ustav Ukrajine. To postavlja velika pitanja o demokratskom legitimitetu. Većina TV kanala je pod strogom kontrolom, cenzura je rasprostranjena, a milioni Ukrajinaca se nalaze u inostranstvu", zaključuje Politico.
