Poljska i Mađarska nisu zadovoljne dogovorom o migracijama u zemljama EU
Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije, nazvala je sporazum "ogromnom prekretnicom".
"Migracije su evropski izazov. Radeći zajedno, možemo postići zajedničko rješenje”, rekla je von der Leyen.
Charles Michel, predsjednik Evropskog vijeća, institucije koja je svjedočila nebrojenim debatama o migracijama tokom proteklih godina, sporazum je nazvao velikim korakom. Von der Leyen i Michel uputili su lične čestitke Ylvi Johansson, evropskoj komesarki za unutrašnje poslove, na njenoj upornosti i trudu.
Johansson je kontinuirano branila potrebu da se krene naprijed s takozvanim Novim paktom o migracijama i azilu, prijedlogom koji je predstavila u septembru 2020. godine s ciljem uspostavljanja jedinstvene, koordinisane migracijske politike među 27 država članica.
Glasanje je održano prema pravilima kvalifikovane većine i osiguralo je veću nego što se očekivalo, a Italija i Grčka, glasale su "za" uprkos tome što su ranije tokom dana izrazile zabrinutost.
Austrija, zemlja koja je zauzela tvrd stav po pitanju migracija, također je dala zeleno svjetlo. Bugarska, Češka Republika, Malta, Litvanija i Slovačka odlučile su da budu suzdržane. Na kraju su se samo dvije zemlje usprotivile prijedlogu: Mađarska i Poljska.
"Prisilno premještanje ne rješava problem migracije, ali narušava suverenitet država članica", rekao je poljski premijer Mateusz Morawiecki.
Njegov mađarski kolega Viktor Orban ponovio osudio je Brisel zbog "zloupotrebe" svojih zakonskih ovlasti i nametanja preseljenja migranata, što zapravo i nije predviđeno prijedlogom.
"Ovo je neprihvatljivo, oni žele nasilno pretvoriti Mađarsku u migrantsku zemlju", rekao je Orban.
Evropska komisija insistira da se novi sistem ne zasniva na "obaveznom preseljenju", već na "obaveznoj solidarnosti".
Sporazum koji je postiglo Vijeće EU predviđa 30.000 preseljenja godišnje u cijelom bloku i jednokratnu isplatu od 20.000 eura za svakog odbijenog tražioca azila.
Dogovor je, međutim, privremen i tek treba o njemu pregovarati sa Evropskim parlamentom, koji ima donekle različit stav po tom pitanju.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
