Pomoć u periodu između augusta i oktobra je iznosila 2,11 milijardi eura, a to je najniži iznos pomoći pružen Ukrajini od januara 2022., što ukazuje na potencijalni pad međunarodne podrške tokom tog razdoblja.
Praćenje podrške Ukrajini, koje navodi i kvantificira vojnu, finansijsku i humanitarnu pomoć obećanu Ukrajini, otkriva pad od gotovo 90 posto u usporedbi s istim razdobljem 2022. Ukrajina se sada počela više oslanjati na glavnu skupinu grupu kao što je SAD, Njemačka te nordijske i istočnoevropske zemlje.
Aid to Ukraine has fallen to historic lows, Kiel Institute of World Economics reports.
— Clash Report (@clashreport) December 7, 2023
Between August and October 2023, the total value of the new packages is estimated to be just €2.11 billion, the lowest amount since January 2022. pic.twitter.com/LnAI69Cgce
Glavni preostali aktivni donatori su pojedinačne evropske zemlje poput Hrvatske, Finske, Njemačke, Irske, Litve, Luksemburga, Nizozemske, Norveške, Švedske i Švicarske, kao i zemlje NATO-a poput Kanade i Velike Britanije. Ukrajina se također može osloniti na velike ranije obećane višegodišnje programe.
SAD ostaje najveći vojni donator s ukupnim obvezama od 44 milijarde eura. Međutim, Njemačka je iza s ukupnim vojnim obvezama koje sada premašuju 17 milijardi eura.
Nacrt zakona kojim se odobravaju deseci milijardi dolara hitne potrošnje, što uključuje i pomoć za Ukrajinu, naišao je na prepreku u Senatu kada ključno testno glasanje nije uspjelo. Vođa senatske većine Chuck Schumer zalagao se za proceduralno glasovanje kako bi se prijedlog zakona unaprijedio. Međutim, republikanci ga nisu podržali bez strožih mjera sigurnosti na američko-meksičkoj granici.
