Porušene brane koje su izazvale katastrofu u Libiji gradile su jugoslavenske kompanije
Također, lokacija samo kilometar iznad grada nije bila adekvatna za ovakav arhitektonski poduhvat.
Grad Darna u prošlosti je često doživljavao poplave i zato je vlada odlučila izgraditi brane kako bi ga zaštitila. Velike poplave oštetile su grad na ušću 1941., 1959. i 1968. godine, a one iz 1950-ih bile su najrazornije.
The scene of the dam after the flood in Derna.#Libya #Flood #derna pic.twitter.com/dT6fAZmmZ6
— JournoTurk (@journoturk) September 11, 2023
Gornja brana imala je kapacitet od 1,5 miliona kubika vode, dok je druga imala kapacitet do 22 miliona kubika vode.
Nekada jugoslavenska, danas srbijanska kompanija Hidrotehnika-Hidroenergetika na svojoj web stranici navodi da je između 1973. i 1977. izgradila dvije brane i velik broj objekata poput tunela, crpnih stanica i rezervoara u regiji Darna.
Sve je trebalo poslužiti za navodnjavanje i opskrbu vodom grada i okolnih sela, ali i sprečavanje poplava.
Dogradonačelnik Darne je priznao da se brane nisu održavale od 2002. godine. Gnjev javnosti potakle su tvrdnje na društvenim mrežama da su sredstva namijenjena održavanju brane preusmjerena u druge svrhe. Stručnjak za brane Muhammad Ahmad kritizirao je u libijskim medijima "sigurnosni haos i sporost libijskih vlasti" u pogledu sigurnosnih mjera.
Prema mišljenju stručnjaka, najvjerojatniji scenarij proboja brane je postupno urušavanje najprije gornje, a potom i donje brane. Ekstremne padavine i način izgradnje brane pridonijeli su katastrofi. Libijske brane su napravljene od materijala dostupnih u regiji, tj. gline i kamenja.
Prema riječima Dragana Savića, stručnjaka s kojim je razgovarao BBC, ova vrsta nasipa se ne prelijeva, ali se nakon nasipanja, za razliku od betonskih, često uruši.
