Posjeta Rusiji i nedoumice Xi Jinpinga: Priča o pomirenju, dodatni haos ili status quo
Predsjednik Kine Xi Jinping boravit će u zvaničnoj posjeti Rusiji od 20. do 22. marta gdje će se između ostalog sastati sa ruskim liderom Vladimirom Putinom sa kojim će razgovarati o brojnim bilateralnim pitanjima, ali i situaciji na svjetskog geopolitičkoj sceni.
Nakon što je objavljena informacija da će Xi Jinping stići u Rusiju, iz Kremlja su saopćili i pojedine teme o kojima će se razgovarati.
"Dvojica lidera će razgovarati o pitanjima daljeg razvoja sveobuhvatnih partnerskih odnosa i strateške saradnje između Rusije i Kine. Planirana je i razmjena mišljenja u kontekstu produbljivanja rusko-kineske saradnje u međunarodnoj areni. Bit će potpisan niz važnih bilateralnih dokumenata", naveli su iz Kremlja.
Iako su se lideri sastajali nekoliko puta do sada te su vodili i niz online i telefonskih razgovora, posjeta kineskog predsjednika Rusiji bit će ujedno i prva nakon početka ruske invazije na Rusiju 24. februara 2022. godine.
Očekivano, analitičari i brojni politički zvaničnici su naglasili kako će ovim potezom Xi Jinping pružiti podršku Vladimiru Putinu, čovjeku kojeg je ranije opisao kao najboljeg prijatelja.
"Prijateljstvo Kine i Rusije koje se opisuje 'bez granica', testirano je ruskim ratom u Ukrajini. Činilo se da je invazija iznenadila Kinu i od tada Xi pokušava da igra ulogu posrednika dok podržava Putina na međunarodnim forumima. Kina je blokirala zajedničke izjave samit G20 kojima se osuđuje rat i uzdržala se od glasanja u UN-u o istom pitanju", analizira The Guardian.
Posljednji susret i multipolarni svijet
Jedan od posljednjih susreta uživo dvojice predsjednika dogodio se nekoliko dana uoči invazije Ruske Federacije na Ukrajinu. U danima kada je svijet bio fokusiran na otvaranje Zimskih olimpijskih igara, Putin i Xi su u Pekingu potpisali zajedničku izjavu u kojoj pozivaju Zapad da napusti ideologiju Hladnog rata.
"Rusija i Kina se protive daljem širenju NATO-a. Pozivamo Sjevernoatlantski savez da napusti ideologizirane pristupe hladnog rata, da poštuje suverenitet, sigurnost i interese drugih zemalja, raznolikost njihovih civilizacijskih i kulturno-historijskih obrazaca, te da tretira miran razvoj drugih država objektivno i pravično", stoji u zajedničkoj izjavi Putina i Xi Jinpinga.
Osim situacije u Ukrajini, Kina i Ruska Federacija dotakli su se i situacije u Indo-Pacifiku.
"Ozbiljno smo zabrinuti sigurnosnim savezom Australije, Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije (AUKUS). Smatramo takve saveze suprotne ciljevima sigurnosti i održivog razvoja azijsko-pacifičkog regiona", ističu lideri Kine i Rusije.
Prvi ljudi Kine i Rusije održali su i sastanak u Uzbekistanu u septembru 2022. godine gdje su prisustvovali samitu Šangajske organizacije za saradnju. Nakon sastanka, potpisana je i deklaracija u kojoj se promovira ideja multipolarnog svijeta.
"Zemlje će ojačati multilateralni trgovinski sistem zasnovan na principima i pravilima Svjetske trgovinske organizacije te će se suprotstaviti protekcionističkim aktivnostima i trgovinskim ograničenjima. Jednostrano uvođenje ekonomskih sankcija, osim onih koje usvaja Vijeće sigurnosti UN-a, nespojivo je s principima međunarodnog prava", navodi se u deklaraciji.
Od tada, može se reći kako se za Rusiju malo toga promijenilo. Država je i dalje u ratu sa Ukrajinom, a indirektno u ekonomskom i političkom smislu i sa Zapadom, a ni situacija unutar države kada je riječ o ekonomiji ne može se opisati kao idealna.
Kremlj je primoran tražiti nove partnere ili razvijati strateške saradnje sa državama koje su do sada bile niže na listi prioriteta kada govorimo o ruskim geopolitičkim promišljanjima.
S druge strane, Kina je, može se reći, značajno bolje i racionalnije shvatila ideju promoviranja multipolarnog svijeta. Ekonomska ekspanzija i dalje traje, a Kina je sve češće posrednik u rješavanju određenih pitanja za koja se do sada smatralo da ne mogu biti razriješena.
Posljednji takav primjer dolazi sa Bliskog istoka gdje je Peking posredovao u normalizaciji odnosa između Saudijske Arabije i Irana. Nešto što je djelovalo nemoguće, uz utjecaj Pekinga postalo je ideja koja je dobila svoje temelje, a na državama je kako će ovaj plan dalje razvijati.
Iako postoje napetosti koje se odnose na Tajvan, a samim tim i sa Sjedinjenim Američkim Državama, čini se kako Kina u ovim trenucima i dalje vidi Washington kao zdravu konkurenciju. Evidentno je da jedni drugima smetaju, ali i Peking i Washington su svjesni da još uvijek nije vrijeme za direktnu konfrontaciju u bilo kojem obliku.
"Postoje u Sjedinjenim Američkim Državama ljudi koji posljednjih godina govore o ekonomskom razdvajanju Kine i SAD-a. Pitam se koliko zaista ljudi može imati koristi od ovakve vrste priče. Kina i Sjedinjene Američke Države su ekonomski blisko isprepletene i obje su do sada imale koristi od razvoja druge strane", rekao je novi premijer Kine Li Qiang.
Mirovni plan ili eskalacija
U međuvremenu, Kina je bila aktivna i kada je riječ o pitanju rusko-ukrajinske krize i invazije Rusije na ovu državu. Načelno, Peking se nije miješao u ovo pitanje, a svojim djelovanjem već se stekao utisak da Kina u potpunosti podržava Rusiju u pogledu agresije.
Međutim, prije nekoliko sedmica Kina je saopćila kako će predstaviti svoj plan za rješavanje rata u Ukrajini. Mirovni plan predstavljen je 24. februara 2023. godine i sadrži 12 tačaka u kojima Kina iznosi svoja rješenja za okončanje rata u Ukrajini.
Nakon što je plan objavljen, uslijedio je niz reakcija. Zapadni zvaničnici, očekivano, bili su skeptični kada je riječ o kineskim planovima.
"Nijedan član ovog vijeća ne bi trebao pozivati na mir dok podržava ruski rat protiv Ukrajine i Povelje UN-a", rekao je državni sekretar SAD-a Antony Blinken.
Ništa optimističniji nije bio ni Biden koji je rekao da plan ne može biti dobar ukoliko ga Putin pozdravlja.
Ipak, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nije bio isključiv kada je riječ o kineskom prijedlogu. Dan poslije predstavljanja, Zelenski je rekao kao pozdravlja kinesku inicijativu, ali da ona mora uključivati povlačenje ruskih trupa. U međuvremenu, pojavile su se informacije kako bi uskoro mogao biti organizovan i telefonski razgovor između ukrajinskog i kineskog lidera što bi svakako bio dodatni korak ka eventualnom približivanju stavova.
S obzirom na to da Zapad još uvijek nije blagonaklon prema kineskom prijedlogu, predsjednik Kine i dalje ima mogućnost da svoj mirovni plan detaljno predstavi ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Ukoliko se ne može utjecati na Zapad, Peking sigurno ima znatno veću sposobnost utjecaja na Rusiju što bi mogao predstavljati ključ za relaksakciju odnosa i uspostavljanje eventualnog primirja u doglednom periodu.
Međutim, pored mirovnog plana, Xi Jinping će u Moskvu na svojim leđima ponijeti i teret eventualne kineske odgovornosti za eskalaciju sukoba u Ukrajini. Brojni obavještajni podaci zapadnih agencija pokazuju kako je Kina spremna isporučiti Rusiji oružje koje bi joj znatno olakšalo vođenje ratnih aktivnosti u Ukrajini.
"Kineske firme pružaju 'nesmrtonosnnu podršku' Rusiji, a nove informacije sugeriraju da bi Peking mogao pružiti 'smrtononsnu podršku' Rusiji. Takva eskalacija bi značila ozbiljne posljedice za Kinu", rekao je američki sekretar Antony Blinken.
Iako su kineski zvaničnici negirali navode zapadnih zemalja, priča o direktnoj vojnoj podršci Kine Rusiji i dalje je ostala aktuelna, a vjerovatno će biti i tema razgovora između Putina i Xi Jinpinga.
U svakom slučaju, iako su posjete predsjednika sasvim normalna stvar u svijetu, sastanak između Vladimira Putina i Xi Jinpinga mogao bi donijeti novu dimenziju u odnose zemalja i cjelokupni globalni odnos Zapada prema Istoku.
Također, sastanak predsjednika za Kinu će predstavljati poseban izazov, a naročito za njenog predsjednika Xi Jinpinga. Nakon ove posjete i u mjesecima koji dolaze, kineski predsjednik može postati čovjek koji će napraviti ključni korak ka tome da Rusija umanji svoje aktivnosti u Ukrajini ili će postati osoba koja će proizvesti dodatnu eskalaciju i stvoriti dodatne probleme na svjetskoj političkoj sceni.
Posljednja opcija svakako je održavanje aktuelne situacije. Za Kinu, s ekonomskog aspekta, to bi vjerovatno predstavljao uspjeh s obzirom na činjenicu da Moskva sve češće spas pronalazi upravo u Pekingu. Nastavak "mrcvarenja" u Ukrajini svakako bi doprinio dodatnom približavanju Moskve i Pekinga, a u tom odnosu snaga svakako da bi kineski zvaničnici bili, dugoročno gledano, u mnogo boljoj poziciji.
SIPA zbog trgovine narkoticima uhapsila Zdravka Šagolja, bivšeg komandanta HVO-a
