Posljednji sovjetski lider Mihail Gorbačov: Nemojte izgraditi zid između Rusije i Zapada
U komentaru napisanom za Reuters uoči 30. godišnjice pada Berlinskog zida, što se desilo 9. novembra 1989. godine, Gorbačov je također optužio Washington, bivšeg neprijatelja Moskve iz vremena hladnog rata, za uništavanje sistema kontrolisanja nuklearnog oružja koji održava svijet u miru.
Sada 88-godišnji Gorbačov igrao je ključnu ulogu u događajima koji su doveli do pada Berlinskog zida i okončanja hladnog rata jer je bio generalni sekretar sovjetske Komunističke partije i kasnije predsjednik Sovjetskog Saveza.
Gorbačov je najavio povlačenje sovjetskih trupa iz zemalja centralne i istočne Evrope kojima Moskva dominira decenijama i dao je jasno do znanja da se neće uplitati u unutrašnje poslove tadašnje Njemačke Demokratske Republike (GDR).
Gorbačov je također odlučio da sovjetske trupe koje su stacionirane u GDR-u ostanu u svojim kasarnama i kasnije je pristao na ponovno ujedinjenje Njemačke.
U noći 9. novembra 1989., granična policija u Istočnoj Njemačkoj otvorila je prelazne tačke na Berlinskom zidu, koji je podignut 1961. godine i stanovnici Istočnog Berlina su masovno počeli prelaziti "granicu".
Tri decenije kasnije i uz povremene zdravstvene probleme, Gorbačov je rekao da je zabrinut teškim stanjem odnosa između istoka i zapada, a posebno nepostojanjem dijalogom između Washingtona i Moskve o nuklearnom oružju.
Pozvao se na odluku Washingtona da se povuče iz značajnog pakta o nuklearnim raketama iz 1987. godine, Sporazum o nuklearnom oružju srednjeg dometa, koji je on svojevremeno ispregovarao s tadašnjim američkim predsjednikom Ronaldom Reaganom.
Odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da se povuče iz toga sporazuma u augustu "nije djelo velikog uma", rekao je Gorbačov.
Ali, uprkos svojim kritikama prema američkoj vanjskoj politici, Gorbačov je upozorio da ne stvaraju stvarne ili nevidljive barijere kao iz vremena hladnog rata, a koje su slične Berlinskom zidu.
"Stavljanje bilo kakvog zida je pokušaj odvraćanja pažnje od stvarnog problema što nikako ne može dovesti do rješenje tog problema i zato sam ja protiv zidova. A u Evropi sam protiv bilo kakvih razdjelnih linija ili bilo kakvih 'željeznih zavjesa'. Koliko god opasna se činila trenutna situacija, ne mislim da će doći do reprize hladnog rata. Ne postoji ideološka borba između Rusije i Zapada. Ali postoje ekonomske veze, sloboda kretanja, komunikacije i kulturna konvergencija. Tako da sam uvjeren da se novi hladni rat može izbjeći", napisao je Gorbačov za Reuters.
Gorbačov, koji je bio na čelu Sovjetskog saveza od 1985. do 1991., stalno je putovao i nekada je provodio odmore u Njemačkoj na svom imanju.
Međutim, rekao je da još uvijek živi u Rusiji, koju nikada nije trajno napustio i kaže da mu je još uvijek stalo do mišljenja Rusa iako se njegov lik i djelo puno više cijene na zapadu nego u njegovoj domovini. U Rusiji ga neki još uvijek preziru jer je bio na čelu Sovjetskog Saveza za vrijeme njegovog raspada nakon čega je uslijedila teška ekonomska kriza.
Iako još uvijek neki slušaju njegov savjet u Kremlju zbog svog velikog iskustva u diplomatiji i odnosima s Washingtonom i njegove uloge u okončanju hladnog rata, Gorbačov se rijetko pojavljuje u javnosti.
U rijetkom pojavljivanju u javnosti u novembru prošle godine u kino dvorani u Moskvi, gdje je došao da bi pogledao dokumentarac o svom životu, prijatelji su ga morali držati da bi hodao.
Prisjećajući se pada Berlinskog zida i ponovnog ujedinjenja Njemačke, Gorbačov je rekao da je njega i druge svjetske lidera zatekla brzina dešavanja događaja u to vrijeme.
"Historija je išla strahovitom brzinom. U gradovima GDR-a, grupe ljudi su se okupljale na trgovima i izražavali svoje mišljenje. Postalo je jasno da se stvari kreću ka ponovnom ujedinjenu puno brže nego što je bilo ko to mogao očekivati", rekao je on.
Gorbačov je rekao da je on jedan od zaslužnih za činjenicu da je ponovno ujedinjenje Njemačke proteklo bez krvoprolića.
"U to vrijeme je 380.000 naših (sovjetskih) vojnika bilo na teritoriji GDR-a. Naređeno im je da ostanu u svojim kasarnama. Nevjerojatno složen proces protekao je bez krvoprolića. Mislim da ja imam zaslugu za to", rekao je.
Ovako izgledaju protesti u Beogradu iz zraka: U centru grada okupilo se na hiljade građana
Donald Trump najavio sastanak s Vladimirom Putinom prije donošenja odluke o Ukrajini
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
