Potpredsjednica Bundestaga Aydan Özoğuz (SPD) za Klix.ba: Jačanje desnice u Njemačkoj bilo bi opasno i za BiH

Kao stranka koja je vodila ono što se zove "semafor koalicija" te stranka koja je dala i kancelara Njemačke, odnosno Olafa Scholza, SPD će svakako biti na velikom ispitu kada je riječ o predstojećim izborima. Baš kao i Zeleni i FDP, SPD je zabilježio određeni gubitak povjerenja javnosti, ali u potencijalnim koaliranjima nakon izbora o ovoj političkoj opciji i dalje se govori veoma ozbiljno.

Tim povodom, o ambicijama SPD-a, potencijalnim koalicijama i svemu onome što čeka Njemačku za Klix.ba govorila je potpredsjednica Bundestaga i istaknuta članica SPD-a Aydan Özoğuz. Članica je Bundestaga od 2009. godine i SPD predstavlja iz izborne jedinice Hamburg.

Njen rad u Hamburškom parlamentu, čiji je član bila do 2008. godine, bio je fokusiran na socijalna pitanja, unutrašnje poslove, mlade i peticije. Bila je zamjenica predsjednika SPD-a od 2011. do 2017. godine, a od 2013. do 2018. godine bila je državna ministrica saveznog kancelara i povjerenika Savezne vlade za migracije, izbjeglice i integracije. Članica je predsjedništva i izvršnog odbora SPD-a od decembra 2017. godine.

Na početku razgovora, Aydan Özoğuz je govorila o tome da li smatra da je SPD prilagodio dovoljno svoj politički program, kako bi se adekvatno nosio s aktuelnim ekonomskim momentima, ali i rastom desnice, kako u Njemačkoj, tako i u Evropi.

"U našem izbornom manifestu predložili smo konkretne mjere da se centar ekonomskog uspona stavi u centar. Ove mjere uključuju snižavanje cijena energije i stvaranje političkih uslova za veće ulaganja u obrazovanje, infrastrukturu i industriju. Kao SPD, vjerujemo da je rješenje za aktuelni izazovi ne leže samo na nacionalnom, već i na međunarodnom i evropskom nivou. Diverzifikacija za nas igra sve važniju ulogu. Trebamo mnogo partnera i saveznika. Na evropskom nivou, na primjer, bliža saradnja u okviru Vajmarskog trougla sa Francuskom i Poljskom mogli bi ponovo igrati veću ulogu. I konačno donošenje mira na Balkan mora ostati naš deklarirani cilj. Takva međunarodna partnerstva su također važna protivteža jačanju desničarskih snaga širom Evrope i svijeta", navela je sagovornica na početku razgovora.

Tokom izborne kampanje, mnogo se govori i o tome kako će novu koaliciju u Njemačkoj činiti CDU/CSU koji prema anketama ima najveće šanse za pobjedu te SPD čime bi se Njemačka vratila u period tzv. "velike koalicije". Tokom intervjua, Özoğuz ističe kako su razlike između stranaka jasnije nego ikada, a što će biti svakako otežavajuća okolnost i za koalicije.

Germany, Ipsos poll:

CDU/CSU-EPP: 30% (-1)
AfD-ESN: 21% (+1)
SPD-S&D: 16% (+1)
GRÜNE-G/EFA: 12% (-1)
LINKE-LEFT: 7%
FDP-RE: 5%
BSW-NI: 5%

+/- vs. 12-19 February 2025

Fieldwork: 19-21 February 2025
Sample size: 1,000

➤ https://t.co/obOCVirbpF pic.twitter.com/R3wBwDUPyk

— Europe Elects (@EuropeElects) February 21, 2025

"Prije svega, SPD se bori za što jači izborni rezultat. Razlike između stranke su rijetko bile tako jasne kao sada. To se također odnosi na socijalna pitanja: Da li će ljudima s niskim primanjima i penzionerima u budućnosti biti još teže nego danas ukoliko CDU ne bude želio garantovati nivo penzije? Ko će imati koristi od poreznih olakšica, milioneri ili milioni u srednjoj klasi? Rijetko kad smo se na izborima toliko razlikovali u stavovima. U skladu s tim, koalicijski pregovori, između bilo koga, vjerovatno će biti vrlo teški nakon izbora. Nakon izbora, sve stranke demokratskog centra morat će biti spremne na razgovor i kompromis. Tako i treba biti. Za sada, međutim, moramo pričekati rezultate izbora", mišljenja je Özoğuz.

Jednu od posljednjih rasprava u Bundestagu obilježilo je i pitanje pooštravanja migracijske politike. Prijedlog je stigao od CDU-a, podržali su ga desničari iz AfD-a, a SPD je bio protiv ovakvog rješenja.

"Predani smo humanoj i urednoj migracijskoj politici - politici koja pruža zaštitu za one kojima je to potrebno i istovremeno ograničava neregularne migracije. Najnoviji prijedlozi koje je dao CDU/CSU i Friedrich Merz stoga su nam dali razlog za veliku zabrinutost. Opća odbijanja na njemačkim granicama ne samo da krše naš ustav već i evropski zakon. Želimo li ukinuti Schengen i time Evropu otvorenih granica ili želimo ojačati evropske granice? Jednostrano djelovanje uništava povjerenje naših evropskih partnera. Da onda pokuša progurati takve nerealne zahtjeve s glasovima desnih ekstremista bilo je neodgovorno. I to je bilo kršenje obećanje Friedricha Merza, koji je prethodno isključio mogućnost podnošenja prijedloga koji bi se oslanjao na glasove desničarskih ekstremista. No, nažalost, upravo je tako završio", poručuje u razgovoru.

Odnosi sa CDU-om, ljevicom i jačanje desnice

Na pitanje da li je semafor koalicija, svojom politikom, ali i neslaganjima koja su bila evidentna, dovela do pada povjerenja građana u ove stranke te rasta desnice, potpredsjednica Bundestaga govori kako je opozicija pokušavala na osnovu takve teorije opravdati rast desnice.

"Opozicija u to pokušava uvjeriti sve u Njemačkoj jer je Friedrich Merz imao najavio da će učinkovitom opozicionom politikom CDU-a prepoloviti AfD. Jasno je da nije uspio u tome. Naprotiv, AfD već gotovo deset godina dobiva podršku - dakle i prije stupanja na dužnost aktuelne semafor vlade. Istraživači smatraju da su pogoršanje socioekonomske situacije i sve veći jaz između bogatih i siromašnih glavni razlozi za uspon desničarskih snaga. Upravo je to razlog zašto se SPD zalaže za veću distribuciju pravde, za porez na bogatstvo i za finansijske olakšice za radničku srednju klasu. Međutim, ruski napad na Ukrajinu također je doveo do povećanja cijena i inflacije u našoj zemlji i pogoršao situaciju. Nažalost, to je još više išlo na ruku desničarskim ekstremistima i AfD-u", ističe Özoğuz .

Osim odnosa s demokršćanskim i desničarskim opcijama, SPD se često dovodi u kontekst odnosa s ljevičarskim partijama u Njemačkoj. Po prirodi stvari u politici, SPD bi trebao imati znatno bliže stavove sa strankama kao što su Ljevica te BSW koji vodi nekadašnja udarna igla ljevičarske politike Sahra Wagenknecht. Međutim, u praksi, ti stavovi su daleko od bliskih.

"Sumnjam da je BSW uopće ljevičarska stranka, pogotovo s obzirom na to koliko nacionalno konzervativan je njihov profil u pogledu pitanja kao što su migracija. BSW-ov upitan populistički pristup stoji na putu saradnji, baš kao i naše vanjskopolitičke razlike. BSW odbija imenovati odgovornost Rusije za rat. S obzirom na agresiju Rusije koja je u toku, SPD smatra da je daljnja civilna i vojna podrška Ukrajini samo po sebi razumljiva. Ovo je također u suprotnosti s vanjskopolitičkim ciljevima Ljevice (Die Linke), koja govori o srednjoročnom raspadu NATO-a, što SPD smatra nepoželjnim i nerealnim", pojašnjava.

Pitanje Bosne i Hercegovine

Tokom razgovora, dotakli smo se i teme Zapadnog Balkana te Bosne i Hercegovine, a našu sagovornicu smo pitali da li bi eventualno jačanje desničarskih snaga u Njemačkoj dovelo do jačanja i pozicije separatističkih politika u BiH te koliko izbori u Njemačkoj mogu utjecati i na stanje svijesti Evrope kada je riječ o situaciji na Zapadnom Balkanu.

"Uspon desničarskih i krajnje desničarskih stranaka ne samo da dijeli naše demokratije, već i utječe vanjske politike u Evropi. AfD je, primjerice, poznat po posve nekritičkom odnosu prema Rusiji. Kritizira sankcije EU i naglašava navodne ruske sigurnosne interese u agresiji na Ukrajinu. Kad se Zelenski obratio Bundestagu, parlamentarci AfD-a jednostavno se nisu pojavili. S druge strane, Orbanovu politiku smatraju velikim uzorom. Ovo jasno pokazuje kojim autoritarnim političkim stilovima teže. Na temelju toga, jačanje na desnice također bi bila izuzetno opasno za Bosnu i Hercegovinu i druge balkanske zemlje. Mi ne trebamo više, nego manje nacionalizma, ne više nego manje egoizma, a u isto vrijeme međusobnog povjerenja za sve etničke skupine. Mora se prevladati kvazitripartitna podjela u Bosni. Ali to će sigurno biti vrlo teško. Pritom mi je važno reći da demokratske stranke u Njemačkoj i dalje čvrsto stoje iza naših partnera na Zapadnom Balkanu. Znamo da smo samo sigurni zajedno. Zato mi, SPD, aktivno promičemo ekonomski razvoj u regiji kao i brže pristupanje Evropskoj uniji", objašnjava Özoğuz.

Na kraju, dotakli smo se i teme odnosa Amerike i Evrope te najave uvođenja carina i drugih nameta, a što je politika koju čvrsto zagovara novi predsjednik SAD-a Donald Trump.

"Kao izvozna nacija, veliki dio našeg prosperiteta ovisi o slobodnoj trgovini. Stoga je važno spriječiti protekcionističke mjere. Odgovarajuća carinska politika Trumpove administracije ne može proći bez odgovora Brisela. Međutim, protumjere moraju biti ciljane. Na primjer, mislim da

je to zanimljiv prijedlog da se izvrši pritisak na SAD u digitalnoj tržištu umjesto da se uključi u a konvencionalni trgovinski rat. Mogli bismo se oduprijeti Trumpovoj politici ciljajući na izvršne direktore velikih tehnoloških kompanija u Evropi. To bi moglo brzo okončati trgovinski rat koji su pokrenule Sjedinjene Američke Države", zaključila je u intervjuu za Klix.ba potpredsjednica Bundestaga i zastupnica SPD-a Aydan Özoğuz.