Povratak u mračno doba: Južna Afrika predlaže ograničavanje vode za bijelce
Predložene rasne kvote koje bi smanjile vodu za preduzeća u vlasništvu bijelaca potakle su rasprave o učinkovitosti takvih politika u ispravljanju nepravdi uzrokovanih apartheidom. Zalaganje predsjednika Cyrila Ramaphose za ispravljanjem rasne politike naišlo je i na podršku i na kritike raznih političkih frakcija.
U aprilu je predsjednik Ramaphosa potpisao Zakon o izmjenama i dopunama jednakosti pri zapošljavanju u zakon, uvodeći mjere za promicanje različitosti i jednakosti na radnom mjestu, uključujući rasne kvote za 18 privrednih sektora. Nedavni nacrt propisa fokusran je na korištenje vode, zahtijevajući od preduzeća da dodijele dionice tamnoputim Južnoafrikancima na temelju veličine zemljišta i postotka vlasništva ove etničke grupe.
Prema predloženim propisima, kompanije koje koriste više od 250.000 kubičnih metara vode trebat će najmanje 25 posto "crnog vlasništva". Udio "crnog vlasništva" povećao bi se na 50 posto za potrošnju vode veću od 500.000 kubika i 75 posto za potrošnju veću od milion kubika. Iako kvote ne bi direktno utjecale na individualnu potrošnju vode, imale bi značajne implikacije na poljoprivredu, šumarstvo i rudarstvo, koje se uvelike oslanjaju na vodu.
Lider opozicije John Steenhuisen iz Demokratskog saveza (DA) oštro je kritikovao prijedlog kvota za vodu, optužujući vladu ANC-a za ponovno uvođenje rasne diskriminacije. Steenhuisen je tvrdio da je motiv ANC-a iza provedbe rasnih kvota bio poticanje rasne podjele radi političke dobiti, jer se stranka suočava s potencijalnim gubitkom većine na nadolazećim izborima 2024. godine. Također je upozorio na razorne posljedice za privredu, predviđajući uginuće stoke, neobrađena polja i gubitak radnih mjesta.
Južnoafrička Republika dugo se bori s rješavanjem rasne nejednakosti putem politika kao što je Black Economic Empowerment (BEE). Ove su politike provedene nakon što je ANC došao na vlast 1994. godine kako bi se smanjile razlike i omogućilo obespravljenim Južnoafrikancima da učestvuju u privredi nakon apartheida.
Pitanje zemljišne reforme bilo je posebno značajno, jer su zakoni sprječavali tamnopute Južnoafrikance da steknu poljoprivredno zemljište izvan određenih rezervata. Godine 2018. tamnoputi Južnoafrikanci su posjedovali samo 4 posto poljoprivrednog zemljišta u zemlji, uprkos tome što su činili 80 posto stanovništva.