"Nadamo se da će Hezbolahovo oružje biti povučeno ili da će njegovo posjedovanje biti ograničeno na državu 2025. godine, a to je ono čemu težim", rekao je predsjednik kojeg podržavaju Sjedinjene Države tokom intervjua za Al-Araby Al-Jadeed.
Hezbolah je formiran nakon izraelske invazije na Liban početkom 1980-ih, i izrastao je u strašnu rivalsku političku i vojnu snagu unutar zemlje. Članovi grupe su se dugo odupirali pozivima na razoružanje.
"Što se tiče pripadnika Hezbolaha, oni su u konačnici Libanci i ako žele da se pridruže vojsci, mogu proći takozvane kurseve apsorpcije", rekao je Aoun, dodajući da grupi neće biti dozvoljeno da funkcioniše kao posebna jedinica unutar libanonske vojske.
On je, međutim, naglasio da se proces može obaviti samo kroz dijalog.
"Želimo da povučemo Hezbolahovo oružje, ali ne želimo da zapalimo građanski rat", rekao je.
Stručnjaci kažu da, iako Hezbolah možda radije zadrži svoje oružje, izraelsko slabljenje grupe i njegovi kontinuirani napadi na Liban, zajedno s pritiskom libanonske vlade, mogu učiniti nekada nezamislivu perspektivu stvarnošću.
Sve do svog sukoba s Izraelom prošle godine, Hezbolah se smatrao najstrašnijom nedržavnom naoružanom grupom na Bliskom istoku, sa desetinama hiljada projektila i dobro obučenom vojnom snagom.
Aoun je rekao da vlada tek treba da razgovara s Hezbolahom o tom pitanju, ali da je predsjednik parlamenta Nabih Berri, šiitski političar povezan s grupom, "u potpunosti saglasan" da država treba da ima monopol nad oružjem. Berri je služio kao posrednik između Hezbolaha i SAD-a u pregovorima prošle godine o postizanju primirja s Izraelom.
Čovjek koji piše historiju: Jokić odigrao sezonu kakva nikad nije viđena u NBA ligi
