Prekinut glavni vanjski električni vod ukrajinske nuklearne elektrane Zaporožje
Elektrani Zaporožje, najvećoj u Evropi, prekinut je posljednji preostali glavni vanjski električni vod, iako je rezervni vod nastavio snabdijevati elektranu strujom, objavila je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), koja navodi da je samo jedan od šest reaktora ostao u pogonu.
Postrojenje, koje su zauzele ruske trupe nedugo nakon njihove invazije 24. februara, postalo je žarište sukoba, pri čemu obje strane okrivljuju onu drugu za granatiranje u blizini elektrane.
Zastoj oko izvoza ruskog plina i nafte pojačao se prošle sedmice jer je Moskva obećala da će zadržati svoj glavni plinovod prema Njemačkoj zatvorenim, a zemlje G7 najavile su planirano ograničenje cijena izvoza ruske nafte.
Energetska borba rezultat je šestomjesečne invazije predsjednika Rusije Vladimira Putina na Ukrajinu, čime je naglašen duboki jaz između Moskve i zapadnih zemalja dok je Evropa zabrinuta za hladne mjesece koji dolaze.
"Rusija priprema odlučujući energetski udar na sve Evropljane za ovu zimu", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u obraćanju u subotu, navodeći nastavak zatvaranja plinovoda Sjeverni tok 1.
Zelenski je okrivio rusko granatiranje za prekid 25. augusta, kada je elektrana Zaporožje prvi put bila odsječena od nacionalne mreže, čime je za dlaku izbjegnuto curenje radijacije. To gašenje izazvalo je isključenja struje širom Ukrajine, iako su generatori za hitne slučajeve proradili za vitalne procese hlađenja.
Kijev i Moskva razmijenili su optužbe o napadima na elektranu u Zaporožju, kojom još uvijek upravlja ukrajinsko osoblje. Misija IAEA-e obišla je postrojenje, a neki su stručnjaci ostali ondje čekajući objavu izvještaja Ujedinjenih naroda za nuklearni nadzor sljedećih dana.
Preostali inspektori primijetili su da jedan reaktor još uvijek proizvodi električnu energiju "za hlađenje i druge bitne sigurnosne funkcije na lokaciji i za domaćinstva i fabrike", objavila je IAEA, prenosi Reuters.
Elektrana je u saopćenju rekla da je peti reaktor isključen "kao rezultat stalnog granatiranja od strane ruskih okupacijskih snaga" i da nije bilo "dovoljnog kapaciteta posljednje rezervne linije za rad dva reaktora".
Pogoršani uvjeti usred granatiranja potaknuli su strahove od radijacijske katastrofe za koju je Međunarodni Crveni križ rekao da bi izazvala veliku humanitarnu krizu.
Ukrajina i Zapad optužuju Rusiju za skladištenje teškog naoružanja na tom mjestu kako bi obeshrabrila Ukrajinu da se brani. Rusija, koja poriče prisutnost takvog oružja tamo, oduprla se međunarodnim pozivima da premjesti trupe i demilitarizira to područje.
Objavljujući da neće ponovno pokrenuti planiranu isporuku plina kroz plinovod Sjeverni tok 1, jedan od glavnih ruskih vodova za Evropu, državni energetski div Gazprom okrivio je tehnički kvar.
Gazprom je u subotu saopćio da je njemački Siemens Energy spreman pomoći popraviti pokvarenu opremu, ali da nema mjesta za izvođenje radova. Siemens je rekao da nije dobio posao održavanja plinovoda, ali da ostaje otvoren za to.
Odgoda na neodređeno vrijeme ponovnog pokretanja Sjevernog toka 1, koji prolazi ispod Baltičkog mora za snabdijevanje Njemačke i drugih država, produbljuje probleme Evrope u osiguravanju goriva za zimu jer cijene energije dovode do porasta troškova života.
