Zabrinjavajuća situacija
101

Preko 10.000 ukrajinskih vojnika u opasnosti od opkoljavanja: Povlačenje jedina mogućnost?

Piše: B. H.
Foto: Telegraph
Foto: Telegraph
Deset hiljada ukrajinskih vojnika nalazi se u opasnosti od okruženja nakon što su ruske snage probile front i napredovale prema ključnoj liniji snabdijevanja iz dva pravca.

Ruske snage napredovale su u Sudžji, 11 kilometara unutar Rusije, prešavši granicu u ukrajinsku Sumska oblast sa sjevera u petak.

Sudžja se nalazi u Kurskoj oblasti, koju je Ukrajina djelimično zauzela prošlog ljeta u iznenadnoj ofanzivi, što joj je dalo prednost u mogućim pregovorima o okončanju rata.

Vjeruje se da je značajan broj sjevernokorejskih vojnika korišten u ofanzivi kako bi se ukrajinski vojnici odsjekli, uz pomoć dronova koji ometaju lanac snabdijevanja i logistiku Kijeva.

Mlađi narednik, koji je komunicirao s Telegraphom preko povremene telefonske veze, rekao je da Ukrajina razmatra povlačenje iz Kurska kako bi izbjegla dodatne gubitke.

"Želimo izbjeći gubitke. Strah od okruženja je stvaran", rekao je.

Mape s ukrajinskog vojnog bloga Deepstate pokazuju da je otprilike tri četvrtine ukrajinskih snaga unutar Rusije gotovo potpuno opkoljeno i skoro podijeljeno na dva dijela.

Preostale trupe blizu ruske granice povezane su koridorom dugim oko jedan kilometar i širokim manje od 500 metara na najužem dijelu.

Jedini ukrajinski put prema Sudžji sada je u dometu ruskih dronova s prvog lica, što otežava napore za zadržavanje područja i povlačenje ako bude potrebno.

Andrij Kovalenko, šef Ukrajinskog centra za suzbijanje dezinformacija, rekao je da ruske jedinice pokušavaju preuzeti kontrolu nad ključnim autoputem od Junakivke u Sumskoj oblasti do Sudžje.

Elitne ukrajinske jedinice, uključujući 95. zračnodesantnu brigadu, 115. mehanizovanu brigadu i 8. posebni puk, i dalje su aktivne u Kurskoj oblasti.

Navodi se da ruske trupe proširuju zonu borbi na sela Novjenkij i Basivku, uz izvještaje da su zauzele Novaju i Staru Soročicu.

Rusko napredovanje prema ključnom putu dogodilo se ubrzo nakon što su SAD obustavile dijeljenje obavještajnih podataka s Ukrajinom.

Ograničavanjem nadzora, SAD su omogućile Rusima da djeluju slobodnije i planiraju napade bez znanja Ukrajine, smatraju stručnjaci.

Vojni obavještajni oficir u Kijevu rekao je za The Telegraph da prekid obavještajnih podataka predstavlja "više-manje potpuni mrak".

U početku se izvještavalo da se prekid dijeljenja obavještajnih podataka odnosi samo na područje unutar Rusije, gdje se napad u petak i dogodio.

Gubitak obavještajnih podataka

Napad se dogodio u trenutku kada je predsjednik Donald Trump zabranio privatnim američkim kompanijama i komercijalnim servisima da Ukrajini pružaju satelitske podatke, što je navelo aeronautičku kompaniju Maxar Technologies da prekine Ukrajini pristup njenim satelitskim snimcima.

Maxar je glavni dobavljač komercijalnih satelitskih snimaka Ukrajini, koji pokazuju kretanje ruskih trupa i status ključnih operacija, uključujući i one unutar Rusije.

Ove obavještajne restrikcije takođe utiču na sposobnost Ukrajine da predvidi ruske raketne i dron napade.

U petak je Rusija također izvela "masivan raketni i dron" napad na ukrajinske gasne objekte, samo nekoliko sati nakon što je Volodimir Zelenski pozvao na primirje koje bi obuhvatilo napade na kritičnu infrastrukturu.

Harkiv, Slovjansk, Kramatorsk, Odesa i Ternopil bili su mete ruskih raketa ispaljenih s mora i iz vazduha.

Operativna komanda poljske vojske saopštila je da je podigla borbene avione i stavila sisteme protivzračne odbrane u pripravnost kao odgovor na ruske napade.

U četvrtak je, na samitu lidera EU u Briselu, Zelenski podržao planove za djelimično primirje kako bi se zaustavili napadi iz zraka, s mora i na ključnu infrastrukturu te testiralo da li je Putin spreman okončati rat u Ukrajini.

Visoki ukrajinski i američki zvaničnici razgovarat će o ovim planovima, kao i o velikoj razmjeni zarobljenika između Kijeva i Moskve, na sastanku u Saudijskoj Arabiji sljedeće sedmice.

Ukrajina je u augustu 2024. izvršila invaziju na Kursku oblast, inicijalno zauzevši oko 1.300 kvadratnih kilometara ruskog teritorija.

Ofanziva je bila zamišljena kao pregovarački adut u potencijalnim mirovnim pregovorima, s ciljem da se Rusija natjera na prihvatanje povoljnijih uslova.

Ukrajinski vojnici tvrde da je prekid dijeljenja obavještajnih podataka još katastrofalniji s obzirom na nedavni prekid američke vojne pomoći.

Prema podacima ukrajinskog Generalštaba, ruski gubici u Kursku dostigli su skoro 40.000 tokom šest mjeseci borbi, a više od 16.000 ruskih vojnika ubijeno je do februara.