Premijer Belgije uz suze podnio ostavku nakon izbora, radikalna desnica nije ispunila očekivanja
Najveći suparnik Vlaams Belanga, nacionalistička stranka N-VA (Nova flamanska alijansa) bila je na putu da ostane najveća stranka u belgijskom parlamentu u nedjelju, dok je De Crooova liberalna stranka, Open VLD, pala u Flandriji, dijelu zemlje u kojem se govori nizozemski.
"Naše osmrtnice su bile napisane, ali smo pobijedili na ovim izborima", rekao je lider N-VA Bart De Wever, za kojeg se sada čini da će postati sljedeći premijer Belgije.
Les électeurs de l'@0penvld tirent la prise: les larmes de @alexanderdecroo (image @RTBFinfo) (vidéo) #Elections2024 pic.twitter.com/8ubJDCB6a5
— michel henrion (@michelhenrion) June 9, 2024
"Ovo je posebno teška večer za nas, signal birača je jasan", rekao je De Croo pristašama, brišući suzu iz kuta oka.
Liberalna stranka francuskog govornog područja Mouvement Reformateur bila je najveća u Briselu i francuskom govornom području Valonije, što je zemlju postavilo na put za višemjesečne izazovne koalicijske pregovore.
Rezultat je došao na dan trostrukih izbora za Belgijance koji su glasovali i za regionalne i evropske izbore, na kojima je krajnja desnica također ostvarila najveće dobitke, pokazali su preliminarni rezultati.
S više od 90 posto prebrojanih glasova, N-VA je imala jasnu prednost ispred Vlaams Belanga, a De Crooova stranka pala je na deveto mjesto, pokazali su djelomični rezultati objavljeni na web stranici ministarstva unutarnjih poslova.
Ni N-VA ni Vlaams Belang, koja ima antiimigrantske politike i želi podijeliti Belgiju, nisu dio trenutne vladajuće koalicije od sedam stranaka.
Unatoč tome što je osvojio oko 22 posto glasova za flamanski parlament i 14 posto za federalni parlament, činilo se da će Vlaams Belang ostati isključen s vlasti.
Euroskeptici koji su protiv useljenika nadali su se da će dominantan rezultat doprinijeti njihovom probijanju u regionalnu vladu, baš kao što je saveznik Geert Wilders učinio na nacionalnoj sceni u Nizozemskoj pobjedom prošle godine.
