"Ovo je najteža politička odluka koju sam donio", rekao je Lofven uoči podnošenja ostavke.
Također, Lofven je rekao kako je donio odluku koja je najbolja za interese Švedske te je saopćio kako država ne bi trebala ulaziti u proces vanrednih izbora.
"Ne mogu garantovati da ćemo izbjeći vanredne izbore, ali svi moramo dati doprinos da to spriječimo", rekao je sada već bivši švedski premijer.
Ostavka Lofvena na poziciji premijera pokrenut će tzv. proces talmansrunde odnosno "kruga govornika", što predstavlja seriju razgovora između predsjednika parlamenta i čelnika švedskih političkih stranaka s ciljem pronalaska nove parlamentarne većine.
Podsjetimo, zahtjev za izglasavanje nepovjerenja Vladi Švedske podnijela je krajnja desničarska stranka Švedske demokrate.
I iz drugih opozicionih stranaka su ranije poručili da će glasati za smjenu Lofvena. Njegova vlada je bila manjinska, a osim Stranke ljevice podržavale su je i dvije manje stranke desnog centra, koje su bile za liberalizaciju tržišta.
Kako je izjavio Lofven, opasno je da odlučuju stranka ljevice i dvije krajnje konzervativne stranke. Ocijenio je da one uopće nemaju plan šta treba raditi u budućnosti.
Lofven je 2018. osigurao drugi premijerski mandat nakon nekoliko mjeseci pregovora, tj. nakon izbora na kojima su Švedske demokrate antimigrantskom politikom ostvarile dobar izborni rezultat. Njegove socijaldemokrate su formirale vlast, ali je bio primoran da balansira između zahtjeva centrističkih i liberalnih stranaka.
Erko Jun ostvario dječačke snove u Dubaiju: "Od pokvarenih bicikala do Rolls-Roycea"
