Preminuo bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Jimmy Carter
Carter je bio predsjednik s najdužim životnim vijekom u historiji SAD-a. Iako je u Bijeloj kući proveo samo jedan mandat i doživio težak poraz od Ronalda Reagana 1981. godine, Carter je desetljećima nakon predsjedništva posvetio svoj rad međunarodnim odnosima i ljudskim pravima, što mu je donijelo Nobelovu nagradu za mir 2002. godine.
Posljednji dani u hospicijskoj njezi
Nakon nekoliko boravaka u bolnici, Carterova porodica je 18. februara prošle godine objavila da je odlučio provesti svoje preostalo vrijeme kod kuće, pod hospicijskom njegom, okružen voljenima. Ova odluka je imala "punu podršku njegove porodice i medicinskog tima", navodi se u izjavi porodice. Carterova supruga, Rosalynn Carter, preminula je prošlog novembra, dva dana nakon što je i sama primljena u hospicijsku njegu. Bivša prva dama imala je 96 godina. Par se vjenčao 1946. godine, a bivši predsjednik prisustvovao je njenom memorijalnom servisu u Atlanti.
Carter je preuzeo dužnost 1977. godine kao guverner Georgije i pobožni kršćanin čija se nepoznatost u Washingtonu smatrala vrlinom nakon skandala Watergate i Vijetnamskog rata. Međutim, očekivanja od Carterovog predsjedništva brzo su splasnula zbog ekonomskih i vanjskopolitičkih kriza, uključujući visoku nezaposlenost, dvocifrenu inflaciju, energetsku krizu te talačku krizu u Iranu i sovjetsku invaziju na Afganistan.
Ključni trenutci predsjedničkog mandata
Uprkos izazovima, Carter je ostvario značajne uspjehe. Godine 1977. završio je sporazum kojim je kontrola Panamskog kanala vraćena Panami. Na Camp Davidu 1978. godine, Carter je okupio izraelskog premijera Menachema Begina i egipatskog predsjednika Anwara Sadata, što je rezultiralo mirovnim sporazumom koji traje do danas.
Iako je bio nepopularan tokom predsjedničkog mandata, Carter je kasnije postao jedan od najpoštovanijih bivših predsjednika. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir za "desetljeća neumornog rada" u oblasti ljudskih prava i izgradnje mira. Njegov humanitarni rad odvijao se pod okriljem Carter Centra, osnovanog 1980-ih godina u Atlanti.
Carter je putovao svijetom kao izaslanik mira, posmatrač izbora i zagovornik javnog zdravstva. Njegova nastojanja pomogla su u suzbijanju bolesti poput riječne sljepoće, trahoma i gvinejskog crva, čiji je broj slučajeva smanjen s miliona na tek nekoliko danas.
Kontroverze i kritike
Carter je bio kritičar invazije na Irak 2003. godine, upotrebe dronova, nezakonitog nadzora vlade i zatvora u Guantánamu. Njegovi napori za mir na Bliskom istoku, uključujući zagovaranje rješenja s dvije države, izazivali su divljenje i prezir. Njegova knjiga "Palestina: Mir, a ne aparthejd" naišla je na snažne reakcije, a izraelski lideri su ga uglavnom izbjegavali nakon njenog objavljivanja.
Jimmy Carter je rođen u Plainsu, Georgiji, malom gradu sa manje od 1.000 stanovnika. Diplomirao je na Pomorskoj akademiji SAD-a i služio kao poručnik na nuklearnim podmornicama prije nego što je preuzeo porodični posao uzgoja kikirikija nakon očeve smrti. Njegova politička karijera uključivala je mandat u Senatu Džordžije i mjesto guvernera 1970. godine, gdje je pozvao na prevazilaženje rasne segregacije.
Carter je poznat i po svom angažmanu u organizaciji Habitat for Humanity te promociji obnovljivih izvora energije, uključujući ugradnju solarnih panela na Bijelu kuću (koje je Reagan kasnije uklonio).
Jimmy Carter će biti sahranjen u svojoj rodnoj Georgiji, ostavljajući za sobom naslijeđe predsjednika čiji su post-predsjednički rad i moralna načela nadmašili njegove političke neuspjehe.
Dino Merlin: Duboko sam potresen ovom strašnom tragedijom na Cetinju, srce mi je slomljeno
