Preminuo Daniel Ellsberg koji je odao strogo povjerljive dokumente o Vijetnamskom ratu
Pentagon Papers je bilo otkriće koje je dovelo do značajne presude Vrhovnog suda o slobodi štampe i razbjesnilo Nixonovu administraciju, služeći kao katalizator za seriju upada u Bijelu kuću i "prljavih trikova" koji su prerasli u skandal "Watergate".
Tada su ga američki zvaničnici proglasili "najopasnijem čovjekom u Americi", piše The Washington Post.
Porodica je u izjavi potvrdila njegovu smrt. Ellsberg je 1. marta prijateljima javio da ima rak pankreasa i da je odbio hemoterapiju. Koliko god vremena mu je preostalo, rekao je, potrošit će na govore i intervjue o ruskoj invaziji na Ukrajinu, opasnostima nuklearnog rata i važnosti zaštite Prvog amandmana.
Ellsberg je školovan na Harvardu sa doktoratom iz ekonomije, bio je u nekim aspektima nevjerovatan mirovni aktivista. Služio je u marinskom korpusu nakon koledža, želeći da dokaže svoju sposobnost i pokazao je svoje sposobnosti dok je radio kao službenik u Ministarstvu odbrane, vojni analitičar i konsultant za State Department, koji ga je poslao u Saigon 1965. da procijeni napore protiv pobunjenika.
Prešavši vijetnamsko selo, gdje se pridružio američkim i južnovijetnamskim trupama u patroli, postajao je sve više razočaran ratnim naporima, zaključivši da nema šanse za uspjeh.
Nakon toga je 1969. godine kopirao strogo povjerljive dokumente o toku ata u Vijetnamu. Nešto kasnije predao ih je listu The New York Times koji je objavio "Pentagon Papers" 1971. godine.
"Kada sam kopirao Pentagon Papers 1969. godine imao sam sve razloge da mislim da ću ostatak života provesti iza rešetaka. To je bila sudbina koju bih rado prihvatio da je to značilo ubrzanje završetka Vijetnamskog rata, koliko god to izgledalo malo vjerovatno", napisao je u mailu u kojem je objavio dijagnozu raka.
Ellsberg je suosnivač Fondacije za slobodu štampe i zagovarao je slobodan rad nove generacije novinara. Također je nastavio da objavljuje tajne vladine dokumente, uključujući dosijee o nuklearnom ratu koje je kopirao dok je radio na vojnoj strategiji "uzajamno osiguranog uništenja" tokom Hladnog rata, otprilike u isto vrijeme kada je objavio studiju koja ga je učinila možda najpoznatijim zviždač u američkoj historiji.
Naručeni od strane ministra odbrane Roberta McNamara u junu 1967. godine, Pentagon Papers sadržavao je 7.000 stranica hronološke analize i pratećih dokumenata, otkrivajući kako je američka vlada tajno proširila svoju ulogu u Vijetnamu na četiri predsjedničke administracije.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
