Preminuo kontroverzni predsjednik Perua iz '90-ih godina: "Ličnost koja i dalje izaziva podjele"
Bivši predsjednik preminuo je u srijedu navečer u kući svoje kćerke i političke nasljednice Keiko Fujimori u glavnom gradu Perua Limi.
"Nakon duge borbe sa rakom, naš otac, Alberto Fujimori, upravo je otišao da se sretne sa Gospodom. Molimo one koji su ga voljeli da nas isprate molitvom za vječni pokoj njegove duše", objavila je njegova kćerka Keiko na X, dodajući u objavi svoje ime i ime svoje troje braće i sestara: Hiro i Sachie i Kenji.
Fujimori, koji je vladao Peruom od 1990. do 2000. godine, i dalje je figura koja izaziva velike podjele u Peruu. Njegovo autokratsko vodstvo 1990-ih ostavilo je trajno nasljeđe koje nastavlja oblikovati politiku u Peruu do danas, jer njegova kćerka Keiko - trostruka predsjednička kandidatkinja - vodi desničarski populistički politički pokret.
Njegove pristalice mu pripisuju zasluge za suzbijanje maoističkog pokreta "Sjajni put" i vraćanje ekonomije na pravi put nakon neobuzdane hiperinflacije. Mnogi drugi vjeruju da je vladao kao diktator tokom svoje decenije na vlasti, koju je obilježila povreda ljudskih prava i rasprostranjena korupcija.
Fujimori je 2009. godine osuđen za otmicu i ubistvo i osuđen na 25 godina zatvora. Pušten je na slobodu u decembru 2023. godine nakon što je ustavni sud Perua presudio da mu treba dati humanitarno pomilovanje, iako je međuamerički sud za ljudska prava tražio od peruanske države da se "suzdrži od izvršenja naredbe".
Fujimori, bivši univerzitetski profesor, izbio je na političku scenu 1990. godine kao predsjednički kandidat "autsajdera" i ostvario iznenađujuću pobjedu protiv pisca i dobitnika Nobelove nagrade Marija Vargasa Ljose. Uprkos nasilnoj represiji svoje vlade, ostao je relativno popularan čak i nakon raspuštanja Kongresa u aprilu 1992. godine.
Dok će neki reći da je njegov trag u politici neizbrisiv i veličanstven te i dalje hvaliti način njegovog vođenja politike, postoje i mišljenja onih koji smatraju da Fujimori bacio takvu tamu na Peru i da se država tek treba otarasiti nje.
"Umro je odbijajući da prizna teške zločine koje je počinio tokom svoje desetogodišnje vladavine, od teških kršenja ljudskih prava do masovne korupcije", rekla je za Guardian Jo-Marie Burt, profesorica političkih nauka na Univerzitetu George Mason i dodala:
"Neki bi ga mogli pohvaliti zbog njegove politike ekonomske stabilizacije ili zbog okončanja pobune Sjajnog puta. Ali šteta koju je nanio građanskom životu, cinizam koji je ugradio u politički sistem, njegovo kavalirsko opravdanje ubistva da bi postigao svoje ciljeve - mračno je naslijeđe s kojim se Peru tek treba u potpunosti izboriti", zaključila je ona.
