Priča o mreži čak 8.000 švicarskih podzemnih bunkera koji su vojsci ponovo postali bitni
Za list Tages Anzeiger je kazao da će biti ključni u odbrani usljed ruske vojne agresije i drugih geopolitičkih prijetnji.
Zašto se promijenilo mišljenje o bunkerima
Sussli je reaktuelizovao interesovanje vojske za mrežom podzemnih bunkera. Prema njegovim riječima, zaustavljena je prodaja bunkera. Ukazao je da se ponovo razmatraju komandni i borbeni sistemi. Ova izjava je u suprotnosti s mišljenjem bivšeg švicarskog ministra odbrane Uelija Maurera od prije 13 godina.
"Priroda vojnih prijetnji se promijenila. Bunkeri su loše postavljeni, a oružje koje se nalazi u njima trajat će samo još deset ili 20 godina. Ne isplati se održavati nešto što se neće koristiti u budućnosti", konstatovao je Maurer 2010.
Održavanje skladišta municije u podzemnim bunkerima je utjecalo na civilno stanovništvo. Jedan od primjera za to je selo Mitholz u Bernskim Alpama koje je stradalo usljed katastrofalne eksplozije municije 1947. Ovo selo je nedavno evakuisano kako bi se zbrinuo preostali eksploziv.
No, priroda vojnih prijetnji promijenila se ruskom aneksijom ukrajinskog poluotoka Krim 2014., a onda i početkom agresije Rusije na Ukrajinu prošle godine.
"Prijetnja je posljedica vojnog potencijala i namjere da se on iskoristi. Fokusiramo se na potencijal, a namjere se mogu brzo promijeniti", naglasio je Sussli.
Parlament Švicarske je prošle godine obećao rast vojne potrošnje na jedan posto BDP-a - na do 7,3 milijarde dolara. Međutim, planirana potrošnja bi trebala biti nešto manja. Sussli je odlučan da se preostali bunkeri iskoriste. U jednom od tih bunkera je čak 96 konzerviranih tenkova Leopard.
Koliko je velika švicarska mreža vojnih bunkera
Kako piše portal swissinfo, tačna veličina švicarske mreže vojnih bunkera i lokacije bunkera su strogo čuvana tajna. Pretpostavlja se da širom zemlje postoji 8.000 bunkera.
Prvi odbrambeni bunker je izgrađen 1886., nedugo nakon otvaranja gothardske željeznice na jugu zemlje. Rastuća opasnost od rata je 1937. imala za posljedicu da general Henri Guisan dobije zadatak da u Alpama izgradi utvrđenja, tzv. Švicarsku nacionalnu redutu. Cilj je bio da se alpski prevoji odbrane od invazije.
Ovi bunkeri su održavani tokom hladnog rata kako bi postojao zaklon usljed raketnih napada iz Sovjetskog Saveza. Osim toga, civilne građevine su dobile 370.000 ojačanih podruma kao skloništa u slučaju nuklearnog rata. Kraj hladnog rata i rezovi u vojnoj potrošnji od sredine 90-ih godina naveli su vojsku da privatnim kupcima prodaje bunkere.
U šta su pretvoreni prodati bunkeri
Kupci su bunkere pretvorili u prostor za skladištenje sira, muzeje, hotele, galerije i pohranu kriptovaluta. Nekoliko bunkera duboko u Alpama, na tajnim lokacijama, koristi se za skladištenje kriptovaluta. Pojedini švicarski kantoni obavezali su se da nuklearna skloništa pretvore u privremena prihvatilišta za izbjeglice, piše swissinfo.
Nije baš sve crno: Zmajevi osigurali mjesto u trećem šeširu na žrijebu kvalifikacija za SP
Prepoznajete li lopove koji su ukrali MacBook Pro računar iz prodavnice u SCC-u?
