Prijatelj svima - prijatelj nikome: Kako je Katar postao ključni igrač u pregovorima na Bliskom istoku
Prijatelj svima - prijatelj nikome
Od 1995. kada je šeik Hamad bin Khalifa Al Thani postao emir, Katar se pozicionirao kao posrednik na Bliskom istoku. Ovakva uloga Katara nije novost, ova zemlja je spremna razgovarati s nedržavnim akterima, plemenskim i paravojnim grupama što Zapad ne želi.
Tokom godina te su grupe uključivale afganistanske talibane, sirijske pobunjenike, Hamas i druge palestinske grupe poput Islamskog džihada. Katar također ima bliske odnose s Iranom, s kojim dijele polja prirodnog plina vrijedna milijarde.
Tokom proteklih nekoliko desetljeća ovi su odnosi omogućili Kataru da olakša dogovore između poput SAD-a, Evrope i Izraela, ali i tih grupa, stičući određeni stepen utjecaja na obje strane.
Glavna odlika vanjske politike Katara je pragmatični osobni interes. To mnogi analitičari karakterišu kao pristup prijatelj svima, prijatelj nikome.
Odnos s Hamasom
Kao i većina zemalja s muslimanskom većinom, Katar ima dugogodišnje veze s Palestincima i podržava rješenje s dvije države. Godine 2012. bivši emir Sheikh Hamad postao je prvi arapski vođa koji je posjetio Gazu u posljednjih nekoliko godina.
Katarci daju Hamasu oko milijardu eura godišnje i imaju svoj politički ured u Dohi, s nekoliko vođa u egzilu. Iako je bila prva zaljevska država koja je uspostavila odnose s Izraelom 1996., ponovo je prekinula veze 2009. nakon onoga što Izrael naziva operacijom Lijevano olovo kada je ubijeno više od hiljadu Palestinaca.
Katar također nije bio dio Abrahamskog sporazuma iz 2020., prema kojem su arapske države poput Ujedinjenih Arapskih Emirata i Bahreina normalizirale odnose s Izraelom.
Od svih zaljevskih država, Katar je najmanje prijateljski nastrojen prema Izraelu, jer se nalazi izvan ove osovine. Iako ne postoje formalni diplomatski odnosi, postoji "dogovor" o pomoći Palestincima u Gazi između Katara i Izraelaca, uz pomoć SAD-a.
To je omogućilo Dohi da posreduje i u sadašnjem sukobu i onom iz 2014.
Strateški odnos s SAD-om
SAD i druge zapadne države imale su koristi od pomoći Katara u pregovaranju o poslovima sa silama koje smatraju zlonamjernim. Tokom sirijskog građanskog rata 2017. pomogao je u pregovorima o oslobađanju talaca držanih u Iraku, od kojih su neki uključivali članove katarske vladajuće porodice.
U 2019. predsjedao je razgovorima koji su doveli do oslobađanja dva zapadna taoca koje su talibani uzeli u Afganistanu. Nedavno je odigrao ključnu ulogu u evakuaciji hiljada ljudi kada su talibani ponovno preuzeli vlast 2021., a ove godine radi na razmjeni zatvorenika između SAD-a i Irana.
Katar je također dom najveće američke vojne baze na Bliskom istoku.
Zapadne države vide Katar kao "igrača vrijednog povjerenja", koji razumije i svoje međunarodne obveze i politiku regije. Glavni ciljevi prekid vatre u Gazi, izbjegavanje tamošnje "radikalizacije nove generacije" te ukupna regionalna stabilnost.
Marija Šerifović napala takmičara Zvezda Granda: Ubila bih se da moj sin ode to raditi
