U proljeće ove godine Institut Robert Koch (RKI) poslao je kratku poruku Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) u kojoj se navodi da se jedan 17-godišnjak zarazio virusom gripe A (H1N1), koji je zabilježen kod svinja u štalama na prostoru njemačke pokrajine Mecklenburg-Zapadna Pomeranija, piše DW.
RKI je saopćio da je mlada osoba prethodno imala kontakt sa svinjama. Stoga se čini vjerojatnim da je zaražena u svinjcu. U izvještaju se navodi i kako je bolest bila blaga kao i da se drugi ljudi nisu zarazili.
Virus iz svinjca?
"Bila je to slijepa ulica za virus i u ovom slučaju - hvala Bogu - on se nije proširio", objašnjava veterinar i istraživač Timm Harder sa Instituta Friedrich Loeffler – njemačke ustanove za istraživanje zdravlja životinja.
Harder je specijalista za bolesti, koje se mogu pojaviti i kod ljudi i kod životinja - takozvane zoonoze.
"U osnovi tako bismo mogli morali zamisliti nastanak jedne pandemie, tako bi izgledao taj inicijalni skok", kaže on.
Harder je uvjeren da će u budućnosti biti još pandemija, ali ne znamo odakle će doći, kada i s kojim patogenom.
Sedamnaestogodišnjak iz sjeverne Njemačke vjerovatno je izoliran i pregledan zbog sumnje na koronu, nakon čega je u njemu otkriven isti virus, koji je kružio među svinjama. No, šta ako uzgajivač svinja jednostavno ode u krevet sa simptomima gripe i ne ode liječniku? Da li bi li se tada na vrijeme otkrio potencijalno opasan patogen?
Obaveza prijavljivanja infekcija
Njemačko ministarstvo zdravstva (BMG) je na upit NDR-a saopćilo da bi liječnici morali prijaviti sumnju na "nfekciju zoonoznom gripom. Međutim, istovremeno su potvrdili da vlasnici životinja i veterinari nisu obavezni podvrgavati se liječničkom pregledu ako imaju simptome gripe.
U svakom slučaju, Institut Friedrich Loeffler odgovoran je za ispitivanje virusa, koji na čovjeka prelaze iz štala i peradarnika. Mnogi od ovih virusa pohranjeni su na minus 80 stepeni u zamrzivaču u laboratorijskom krilu Instituta. Istraživač Harder naziva ih svojim "blagom".
Od početka godine je u Kini već umrlo više od 20 ljudi od ptičje gripe tipa H7N9, javlja tamošnja državna novinska agencija Xinhua.
Prošlog tjedna je zdravstvena služba u Hong Kongu likvidirala više od 20 tisuća kokoši i drugih ptica. Ta gripa u Kini se širi još od prošle veljače. Ali što je zapravo H7N9?
Harder je osobito zainteresiran za svinje, budući da se one mogu zaraziti virusima od ljudi ali i virusima peradi ili divljih ptica. Ovaj istraživač navodi kako bi ti virusi među svinjama mogli razmijeniti svoj genetski materijal. Na taj način bi od različitih sastojaka mogao nastati opasan koktel, objašnjava Harderi tako bi se mogli pojaviti novi opasni pandemijski virusi.
Pandemija gripe 2009. također je pokazala da takav koktel od virusa predstavlja istinsku opasnost. U to vrijeme je takozvanu svinjsku gripu pokrenuo virus, koji je sadržavao gene virusa koji su pronađeni u ljudima, svinjama i pticama.
"Ovi su se virusi susreli u jednom trenutku kod svinja u Srednjoj Americi", objašnjava Harder.
Tako se pojavila varijanta koja se potom prenosila od čovjeka do čovjeka.
Virusi gripe koji cirkuliraju među pticama
Međutim, ljudi se mogu zaraziti ne samo svinjskim virusom gripe već i ptičijim, odnosno dobiti virus od peradi. RKI procjenjuje da virusi gripe, koji cirkuliraju među pticama, predstavljaju veći rizik od širenja ozbiljnih bolesti i pandemije od virusa svinjskih patogena.
Ptičja gripa, također uzrokovana virusima gripe, sada je postala veliki problem u Njemačkoj.
"Epidemija prošle zime bila je zaista najveća koju smo ikada imali u Njemačkoj", kaže veterinarka Ursula Gerdes iz Kase za zaštitu od životinjskih zaraznih bolesti Donje Saksonije (Tierseuchenkasse) koja daje finansijsku podršku u suzbijanju zaraza kod stoke i peradi.
"Isprva je na obalama bilo nevjerojatno mnogo zaraženih divljih ptica i samo je bilo pitanje vremena kada će zaraza prenijeti na domaću perad", kaže ona.
Prvi slučaj ptičje gripe ove jeseni
Prije samo nekoliko dana je kod jedne patke u pokrajini Schleswig-Holstein otkriven prvi slučaj ptičje gripe. Prošle zime je ubijeno više od dva miliona životinja u cilju sprječavanja posljedica širenja ove zarazne bolesti.
"U posljednjih nekoliko godina više smo puta smo zapazili da su posebno pogođene regije, u kojima je velika gustoća naseljenosti purana", kaže veterinarka Gerdes.
Ona dodaje da je to posebno slučaj u opštinama Donje Saksonije u Böselu i Garrelu, gdje ima više od 6.000 purana po kvadratnom kilometru. Virus prenose ljudi a może se prenijeti i pomoću traktora ili unosom stelje.
Harder, koji je također voditelj Nacionalnog referentnog laboratorija za avijarnu influencu odnosno ptičju gripu, rekao je da bi virus mogao biti donesen u peradarnike i putem vjetra.
Peradarnici za purice su otvoreni sa strane, pa se čini da je ulazak virusa ovdje lakši nego, na primjer, u zatvorene kokošinjce.
Smanjenje broja peradi u peradarniku
Ministarstvo poljoprivrede Donje Saksonije priznalo je NDR -u da bi trebalo smanjiti broj peradi na područjima koja su u više navrata bila posebno pogođena. Stoga, ovo ministarstvo preporučuje da se u budućnosti peradarnici za purice zatvore kao "kokošinjci". Navodi međutim da na putu tome stoje zakoni o izgradnji peradarnika.
Preporuka Instituta Robert Koch (RKI)
Zaraze purana, gusaka i pilića nisu samo pitanje zdravlja životinja i isplativosti peradarskih farmi, već i pitanje zdravlja ljudi. Zato Institut Robert Koch preporučuje svim osobama koje imaju kontakt s peradi da se cijepe protiv gripe, kako bi se spriječile dvostruke infekcije virusima gripe koji cirkuliraju tokom sezone.
Nije poznato koliko se uzgajivača peradi zapravo cijepi. Ministarstvo zdravstva u Berlinu kaže da nema dostupnih podataka. Ni udruženje peradarske industrije nije moglo odgovoriti na to pitanje.
Ljudi se također mogu zaraziti virusima peradi
Istraživač u oblasti veterinarstva Harder ističe kako je virus ptičje gripe, koji se pojavio prošle zime, u nekoliko slučajeva doveo i do infekcija kod ljudi, ali da su one prošle ili bez izbijanja bolesti ili bez smrtnog ishoda. No, postoje i drugi virusi influence kod ptica, koji su se pojavili u Aziji i sjevernoj Africi. Harder vjeruje da će se oni najvjerojatnije prenijeti na ljude i da bi mogli prouzrokovati smrtonosne infekcije.
