Prijeti li svijetu još jedan rat: Državu bogatu plinom i naftom mogao bi progutati veliki susjed

SAD je intervenirao i prisilio Britaniju da prihvati međunarodnu arbitražu nad cijelim spornim područjem. Arbitražni sud, sazvan u Parizu 1898., dodijelio je većinu teritorija Britanskoj Gvajani 1899. Međutim, Venecuela je kasnije osudila presudu kao nevaljanu, navodeći da je sud bio pristran i korumpiran britanskim utjecajem.

Spor je ostao neriješen nakon što je Gvajana stekla nezavisnost od Britanije 1966. Venecuela je od tada zadržala svoje pravo na Guayana Esequiba, a povremeno je pribjegavala vojnom i diplomatskom pritisku kako bi potvrdila svoj suverenitet nad regijom.

Venecuela je također odbacila nadležnost Međunarodnog suda pravde (ICJ) za rješavanje spora i umjesto toga predložila bilateralne pregovore s Gvajanom.

Regija bogata prirodnim resursima

Gvajana je bogata prirodnim resursima, kao što su nafta, plin, zlato, dijamanti i drvo, što je privuklo interes obje zemlje i stranih kompanija.

Posljednjih je godina Gvajana dodijelila licence za istraživanje i proizvodnju nekoliko multinacionalnih korporacija, poput ExxonMobila, za iskorištavanje rezervi nafte i plina u moru u spornim vodama.

Venecuela je protestovala protiv ovih aktivnosti i optužila Gvajanu za kršenje njezinog suvereniteta i teritorijalnog integriteta.

Napetost između dviju zemalja eskalirala je u kontekstu političke i ekonomske krize u Venecueli, što je dovelo do pogoršanja njezinih odnosa sa susjedima i međunarodnom zajednicom. Venecuelu se optužuje za kršenje ljudskih prava, korupciju, autoritarnost i miješanje u unutarnje stvari drugih zemalja.

Venecuela se također suočila s nekoliko izazova svom legitimitetu, poput venecuelanske predsjedničke krize, koja je rezultirala pojavom dviju suparničkih vlada: jedne pod vodstvom Nicolása Madura, koji tvrdi da je ustavni predsjednik, i druge koju vodi Juan Guaidó, koji tvrdi biti privremeni predsjednik kojeg priznaje više od 50 zemalja, uključujući Brazil.

Uloga Brazila

Brazil, kao najveća i najutjecajnija država Južne Amerike, odigrao je važnu ulogu u regionalnim zbivanjima i rješavanju sukoba. Brazil je kroz povijest održavao srdačne i saradničke odnose s Gvajanom i Venecuelom, te je podržavao mirno i diplomatsko rješenje spora oko Guayana Esequiba.

Međutim, stav Brazila značajno se promijenio pod predsjedavanjem Jaira Bolsonara, koji je zauzeo više konfrontirajući i ideološki stav protiv Venecuele i njezinih saveznika.

Bolsonaro se svrstao uz SAD i druge zemlje koje priznaju Guaidóa kao legitimnog predsjednika Venecuele, a Madura je osudio kao diktatora i prijetnju regionalnoj stabilnosti i demokratiji. Bolsonaro je također izrazio podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Gvajane, te je kritikovao tvrdnje i postupke Venecuele kao agresivne i nelegitimne.

Prema nekim izvještajima, brazilske oružane snage stavljene su u stanje pojačane pripravnosti zbog značajnog kretanja vojne opreme i osoblja u istočnoj Venecueli na granici Gvajane, što je nedavno otkriveno satelitskim snimkama i obavještajnim izvorima.

Neki dužnosnici vjeruju da bi Venecuela uskoro mogla izvršiti invaziju na malu južnoameričku državu kako bi pripojila regiju Guayana Esequiba, koja čini više od 60 posto državnog teritorija i na koju polaže pravo venecuelanska vlada.

Ako se ovaj scenarij ostvari, mogao bi izazvati veliki regionalni sukob koji bi uključio ne samo Gvajanu i Venecuelu, već i Brazil i druge susjedne zemlje, kao i SAD i druge međunarodne aktere.