Pritisci ne jenjavaju: Papa Franjo suočava se s "građanskim ratom" u srcu Vatikana
Benedikt, konzervativni njemački teolog koji je bio papa osam godina prije nego što je podnio ostavku 2013., preminuo je 31. devembra u dobi od 95 godina.
Nekoliko dana nakon njegove smrti, njegov najbliži saradnik, Georg Gaenswein, otkrio je Benediktovu zabrinutost zbog nekih promjena koje je uveo njegov nasljednik papa Franjo, posebno njegove odluke da ograniči korištenje latinske mise.
Kritika nije bila nešto novo. Mnogi u konzervativnom krilu Rimske kurije, koja upravlja Crkvom, dugo su se žalili da je argentinski papa autoritaran i previše fokusiran na pastoralna pitanja na račun teološke strogosti. No, uslijedila je smrt australskog kardinala Georgea Pella i naknadno otkriće da je on autor anonimne bilješke objavljene prošle godine koja je direktno napala Franju.
Bilješka je opisala trenutno papinstvo kao "katastrofu", a među ostalim kritizirala je "teške neuspjehe" vatikanske diplomatije pod njegovim nadzorom. Pell, bivši Franjin bliski savjetnik, bio je u zatvoru zbog seksualnog zlostavljanja djece prije nego što je oslobođen 2020. godine.
Zatim je krajem mjeseca njemački kardinal Gerhard Mueller objavio knjigu kojom je dolio ulje na vatru. Bivši poglavar moćne vatikanske Kongregacije za nauk vjere osudio je Franjinu "doktrinalnu zbrku" i kritikovao utjecaj "čarobnog kruga" oko njega.
"Kada prihvatite kardinalsku kapu, pristajete na podršku i pomoć papi. Kritike se iznose privatno, a ne javno", rekao je jedan visoki dužnosnik u Državnom sekretarijatu.
Sam papa Franjo je novinarima prošle nedjelje u svom avionu na povratku iz Južnog Sudana kazao da su njegovi kritičari "iskoristili" Benediktovu smrt za promicanje svojih ciljeva.
"A oni koji iskorištavaju tako dobrog čovjeka, takvog Božjeg čovjeka, pa rekao bih da su neetični ljudi, to su stranački, a ne crkveni ljudi", rekao je Franjo.
Talijanski stručnjak za Vatikan Marco Politi rekao je da je Muellerova knjiga "nova faza u nezaustavljivoj eskalaciji papinih protivnika".
"U srcu crkve postoji građanski rat koji će se nastaviti do posljednjeg dana papinstva", rekao je za AFP Politi.
Napetosti dolaze dok Katolička crkva provodi opsežna savjetovanja o svojoj budućnosti, "Sinodu o sinodalnosti" koju je pokrenuo papa Franjo 2021. godine. Osmišljena kako bi se decentraliziralo upravljanje crkvom, otkrila je ključne razlike, s njemačkom Katoličkom crkvom, na primjer, koja pokazuje izrazito više apetita za reforme nego Rim.
Rasprave uključuju sve, od mjesta žena u crkvi do toga kako se nositi sa skandalom seksualnog zlostavljanja djece, od toga trebaju li se svećenici ženiti do toga kako Crkva pozdravlja LGBTQ vjernike. Sa sinodom, koja bi trebala završiti 2024. godine, "vidjet ćemo težinu različitih struja unutar Crkve", rekao je Politi.
Dodao je da se kritičari pape Franje već okupljaju u "struju mišljenja sposobnu uticati na sljedeću konklavu", a time i na sljedeće papinstvo. Konklava, globalno okupljanje kardinala, bila bi sazvana ako Franjo umre ili podnese ostavku. Papa je rekao da bi bio spreman slijediti Benedictov primjer i podnijeti ostavku ako ga zdravlje spriječi u obavljanju posla.
No uprkos problemima s koljenima zbog kojih je posljednjih mjeseci koristio invalidska kolica, on je i dalje aktivan i izuzetno popularan u cijelom svijetu, što su pokazale gužve tokom njegova nedavnog putovanja u Afriku.
"Ovo koljeno je dosadno, ali idem dalje, polako, pa ćemo vidjeti", rekao je 86-godišnji Papa u nedjelju, šaleći se: "Znate da loša trava nikad ne umire!"
