Prošlo je 10 godina od kako je baskijska teroristička organizacija ETA položila oružje
U video snimku objavljenom 20. oktobra 2011. godine, tri maskirana lidera ETA-e, koju je Europska unija označila kao terorističku organizaciju, objavili su da je organizacija "odlučila o konačnom prestanku oružanih aktivnosti".
"Vrijeme je da s nadom gledate u budućnost. Također je vrijeme da djelujete s odgovornošću i hrabrošću", dodali su, podižući šake u zrak na kraju videa. Time su stavili tačku na posljednju oružanu pobunu u zapadnoj Evropi.
"Nakon deset godina napredovali smo ali još uvijek postoje rane koje nisu zacijelile", napisao je u kolumni regionalni lider Inigo Urkullo iz umjerene baskijske nacionalne stranke PNV.
Stvorena 1959. godine na vrhuncu diktature Francisca Franca koja je potisnula baskijsku kulturu i jezik, ETA je optužena za ubistvo više od 850 ljudi u borbi za nezavisnost Baskije u sjevernoj Španiji i jugozapadnoj Francuskoj. Njegova odluka da položi oružje bila je "velika prekretnica" za baskijski separatistički pokret, rekao je politolog Rafael Leonisio Calvo, autor knjige o ETA-i.
"To je bilo iznenađenje, posebno jer je to bilo jednostrano saopćenje bez ikakvih kompromisa ali u stvarnosti to je bilo rezultat dugog procesa", rekao je Calvo.
Nekoliko sedmica prije objave, posrednici su vodili tajne pregovore između lidera ETA-e i španske vlade. Okvir za razgovore dogovoren je sa tadašnjim socijalističkim premijerom Španije Joseom Luisom Rodriguezom Zapaterom, rekao je jedan od nekadašnjih lidera ETA-e Josu Urrutikoetxea.
Razgovori su rezultirali međunarodnom mirovnom konferencijom održanom u oktobru 2011. u primorskom baskijskom gradu San Sebastianu, gdje je ETA pozvana da prekine svoju oružanu borbu u cilju "pomirenja". U to vrijeme ETA je bila ozbiljno oslabljena hapšenjima svojih najviših vođa i zaplijenom oružja.
Grupu je također pritisnulo njeno političko krilo, pod pritiskom baskijskog javnog mnijenja, da "promijeni svoju strategiju" i odbaci nasilje, rekao je Eguzki Urteaga, sociolog sa Univerziteta u Baskiji.
"Tokom ere Franka, ETA je imala koristi od svojevrsne aure među dijelom stanovništva koja se protivila režimu", rekao je Urteaga. Dodao je da je nakon 1995. godine ETA je odlučila proširiti svoje ciljeve na civile te je organizacija u to vrijeme bila u "slijepoj ulici".
ETA je nastavila s pacifikacijom nakon što je objavila da je odustala od nasilja. U aprilu 2017. grupa je predala oružje, a sljedeće se godine izvinila žrtvama, samo nekoliko dana prije nego što je službeno proglasila raspuštanje. Ipak, problem i danas postoji.
Organizacije žrtava osuđuju slavljeničke ceremonije održane za članove ETA-e po njihovom puštanju iz zatvora i ističu da oko 300 ubistava nije razriješeno. U međuvremenu, članovi porodica zatvorenika ETA žale se da se mnogi i dalje drže u zatvorima daleko od Baskije.
Protesti planirani za septembar tražeći puštanje iz zatvora člana ETA-e Henrija Parota, koji izdržava dugotrajnu kaznu zbog odgovornosti za 39 ubistava, otkazan je nakon što je izazvao kontra demonstracije.
Arnaldo Otegi, lider baskijske stranke krajnje ljevice koja se zalaže za za nezavisnost EH Bildu, te se smatra nasljednicom bivšeg političkog krila ETA-e, u ponedjeljak se izvinio zbog "patnje koju su pretrpjele" žrtve ETA-e.
"To se nikada nije smjelo dogoditi", dodao je u pokušaju da potakne dalje približavanje u regiji.
