Protesti koji su obilježili 2020.: Godina demonstracija i borbe za ljudska prava
Ovo su najvažniji protesti koji su obilježili 2020. godinu.
Ubistvo Georgea Floyda i Black Lives Matter
Ubistvo Afroamerikanca Georgea Floyda u maju ove godine u Minneapolisu potreslo je sve Amerikance, ali i građane širom svijeta. Video koji je objavljen na društvenim mrežama jasno je pokazao da su policajci upotrijebili pretjeranu silu i doslovno ubili Floyda. Nakon objavljenog snimka val demonstracija nezadovoljnih Afroamerikanaca, ali i drugih građana zahvatio je gradove širom Sjedinjenih Američkih Država. Nakon gradova u SAD-u protesti su pod parolom Black Lives Matter nastavljeni i u gradovima širom Evrope, a brojne poznate ličnosti pridružile su se demonstrantima i podržale njihovu borbu za ostvarivanje jednakih prava svih građana.
Masovni protesti studenata na Tajlandu
Protesti mladih ljudi na Tajlandu počeli su nakon što je sud u februaru zabranio rad popularne opozicione partije. Demonstracije su zbog pandemije u martu održane online, da bi se, nakon popuštanja epidemioloških mjera u julu, nastavile na ulicama tajlandskih gradova. Neformalne grupe mladih ljudi tražile su ostavku vladajućih političara, novi ustav i prekid nasilja nad demonstrantima. Nakon mladih protestima su se pridružili i stariji stanovnici Tajlanda. Vlast je uzvratila na proteste novim rigoroznim zakonima, a čini se kako će se borba između građana i vlasti nastaviti i u 2021. godini.
Bjelorusija: Protesti protiv režima Aleksandra Lukašenka
Nakon što je bjeloruski predsjednik u augustu proglasio pobjedu na izborima za predsjednika ove države, građani potpomognuti opozicijom izašli su na ulice Minska tražeći smjenu Lukašenka. Također, razlog izlaska na ulice bio je i taj što su svi bili uvjereni da izbori nisu regularni te da Lukašenko nije legitimni predstavnik Bjelorusa. Više od 200.000 ljudi u jednom trenutku okupilo se na ulicama Minska, a režim je uzvratio tako što je veliki broj demonstranata zatvoren. Mnogi od njih su protjerani iz države, a neki su od posljedice policijskog nasilja i preminuli. Također, veliki broj bjeloruskih novinara uhapšen je zbog izvještavanja sa demonstracija. Protesti se i dalje održavaju na ulicama Minska, a opozicija koju predvodi Sviatlana Tsikhanouskaya nada se kako će u 2021. godini, podrška zemalja Zapadne Evrope biti mnogo intenzivnija nego što je to bio slučaj do sada.
Poljska - protesti protiv zabrane abortusa
Nakon što je sud u Poljskoj odlučio donijeti zakon o potpunoj zabrani abortusa, na ulice poljskih gradova izašle su Poljakinje nezadovoljne odlukama vlasti. Protesti pod nazivom "Strajk Kobiet" su nakon žena na ulice izvukli i ostale nezadovoljne građane te su protesti u jednom trenutku imali više od 100.000 učesnika. Iako su protesti krenuli kao reakcija na zabranu abortusa, pretvorili su se u rušenje poljske desničarske vlade. Zbog pritiska javnog mnijenja, desničarska vlada privremeno je povukla odluku o zabrani abortusa, ali Poljakinje i Poljaci i dalje traže veća prava za žene u Poljskoj kada je riječ o mogućnosti abortusa.
Protesti u Hong Kongu protiv Zakona o nacionalnoj sigurnosti
Kineski parlament usvojio je u junu Zakon o nacionalnoj sigurnosti koji omogućava represiju nad prodemokratskim snagama. Zakon je prvenstveno usvojen zbog sprečavanja terorizma, ali će u suštini onemogućiti proteste i slobodu izražavanja. Zbog represivnog zakona, veliki broj građana izašao je na ulice, demonstracije i dalje traju, a brojni aktivisti su uhapšeni.
Njemačka - protest protiv mjera zbog koronavirusa
Iako su protesti organizovani zbog mjera koje su vlasti donosile, a tiču se pandemije koronavirusa, zahvatili skoro većinu država na svijetu, protesti u Njemačkoj bili su vjerovatno i najbrutalniji u Evropi. Na ulice su pored nezadovoljnih građana izašli i pripadnici desničarskih organizacija koje su se ubrzo sukobile s policijom. Nekoliko policajaca povrijeđeno je u sukobima u Berlinu i Leipzigu, a brojni desničari su uhapšeni.
Eksplozija bijesa u Libanu
Nakon što je velika eksplozija zahvatila bejrutsku luku građani su izašli na ulice tražeći ostavku čelnih ljudi zbog nemarnog vođenja države. Protesti u Libanu održavaju se još od 2019. godine, a sve veći broj ljudi nezadovoljan je ekonomskim stanjem u zemlji. Tokom protesta je povrijeđeno nekoliko stotina demonstranata, a više policajaca je poginulo. Demonstracije su održane pod parolom #HangThem (objesite ih), što jasno pokazuje kakvo nezadovoljstvo vlada u Libanu.
Pored ovih, mnogi će reći najvažnijih protesta u 2020. godini, protesti su zahvatili i Armeniju gdje su građani tražili ostavku premijera Nikola Pashinyana, za kojeg smatraju da je izdao državu potpisivanjem mirovnog sporazuma s Azerbejdžanom u Nagorno-Karabahu. Građani Kirgistana također su, nezadovoljni rezultatima izbora, izašli na ulice gradova sa zahtjevom da se izbori ponove.
U Francuskoj su zabilježeni veliki neredi zbog odredbi Zakona o sigurnosti koje predviđaju krivičnu odgovornost za osobe koje snimaju policajce. Stotine hiljada ljudi u više od 70 gradova, izrazilo je nezadovoljstvo zbog ovog zakona. U Parizu su demonstracije bile najbrojnije, paljeni su kiosci, automobili, a desetine građana i policajaca povrijeđeno je u sukobima.
Iako je pandemija borbu za život stavila na prvo mjesto, čini se kako će 2020. godina ostati zabilježena i po tome što su brojni građani upravo tražili pravo na normalan život na ulicama gradova širom svijeta. Neki su u tome uspjeli, a neki će svoju borbu, očigledno, nastaviti i u narednoj 2021. godini.
