Protesti u Kazahstanu označavaju konačni kraj dugogodišnje vladavine Nursultana Nazarbajeva
Nazarbajev je vladao zemljom većinu postsovjetske historije Kazahstana. Povukao se 2019. da bi svoju zvaničnu ulogu predsjednika prepustio imenovanom nasljedniku Kasim-Jomartu Tokayevu. Ipak, Nazarbajev se zadržao na poziciji predsjedavajućeg Vijeća za nacionalnu sigurnost, produžavajući svoju kontrolu nad strogo kontrolisanom državom, piše Financial Times.
Međutim, u svjetlu rastućih protesta ove sedmice, Tokayev, koji se nekada smatrao ništa drugo do administrativno imenovanim, javno je preuzeo kontrolu nad sigurnosnim snagama od čovjeka koji ga je postavio na mjesto predsjednika. Nazarbajev, 81-godišnji tzv. "vođa nacije" i čovjek po kojem je nazvan glavni grad, stavljen je po strani, a glasine su čak sugerisale da je možda napustio Kazahstan.
"Režim Nazarbajeva, a samim tim i polutranzicija vlasti koja je započela njegovom ostavkom 2019., sada su završeni", rekao je George Voloshin, geopolitički analitičar konsultantske kuće Aperio sa sjedištem u Parizu.
To ostavlja zapadne investitore sa značajnim interesima u bogatim naftnim i gasnim poljima Kazahstana da očekuju period preokreta. S druge strane za Rusiju, koja je poslala kontingent trupa u Kazahstan u okviru regionalnog sporazuma o uzajamnoj pomoći, i koja je spremna za razgovore sa SAD-om o Ukrajini i evropskoj sigurnosti, trenutni događaji proizvode još više neželjene neizvjesnosti na njenoj granici.
Rusija je zainteresovana da zadrži stabilnost u Kazahstanu, s kojim dijeli svoju najdužu granicu od skoro 8.000 km. Ove zemlje imaju bliske ekonomske veze, a Rusija održava nekoliko vojnih baza i lansirno mjesto svemirskih raketa Bajkonur na tlu Kazahstana.
"Tokajev je preuzeo vlast od Nazarbajeva, ali njegovi ljudi i dalje kontrolišu sve, uključujući strateške industrije kao što su nafta i gas, bankarstvo i rudarstvo", rekao je Ben Godvin, pomoćnik direktora konsultantske kuće za političke rizike Prism.
Istakao je da sada očekuje sukob između političkih elita.
"Ako Tokajev bude u stanju da osigura vlast, postojat će dug period ponovnih pregovora s preostalim oligarsima", dodao je.
Postojalo je očekivanje političke liberalizacije nakon predsjedničke tranzicije 2019. godine, ali Tokajevljeva doktrina "države slušanja" koja je trebala učiniti vladu odgovornijom na potrebe ljudi, nije donijela opipljive rezultate u smislu ukupne demokratizacije, istakao je Aleks Melikišvili, analitičar u IHS Markit.
"Ovog proljeća obilježit će se tri godine otkako je Tokajev na vlasti, a u Kazahstanu još uvijek nema opozicionih partija", dodao je.
Izetbegović objavila presudu: Nisam kriva za mobing nad Gavrankapetanovićem, htjela sam jednak tretman
