Prvi koraci ka miru? Ukrajina i Rusija razgovaraju o zaustavljanju napada na energetsku infrastrukturu

I Kijev i Moskva su prethodno prihvatili da je zaustavljanje napada na ukrajinsku električnu mrežu i ruske kapacitete za preradu nafte u zajedničkom interesu.

Ali Putin vjerojatno neće pristati na dogovor sve dok ruske snage ne istjeraju ukrajinske trupe iz regije Kursk, gdje još uvijek kontroliraju oko 600 četvornih kilometara teritorija, prema bivšem visokom dužnosniku Kremlja upućenom u razgovore.

“Sve dok [Ukrajinci] gaze zemlju u Kursku, Putin će pogađati energetsku infrastrukturu Zelenskog”, rekla je osoba.

Ukrajina ipak planira nastaviti napadati mete, uključujući rafinerije nafte, kako bi izvršila pritisak na Rusiju da uđe u pregovore, prema visokom ukrajinskom dužnosniku.

Osim Kijevskih dugometnih napadačkih sposobnosti, koje su mu omogućile da pogodi energetske mete i vojne objekte unutar Rusije, "nemamo puno utjecaja [natjerati Ruse] na pregovore", dodali su.

Invazija Kurska dovela je do povlačenja Moskve iz prethodnog kruga pregovora u augustu baš kad su dužnosnici počeli planirati lični sastanak u Dohi.

Katar je počeo posredovati u tim pregovorima u junu nakon što je Zelenskyy održao mirovni summit u Švicarskoj, na koji Rusija nije bila pozvana.

Drugi pokušaji da se posreduje u poslu također su propali u prošlosti. Četiri ukrajinska dužnosnika izjavila su za Financial Times da su Kijev i Moskva prošle jeseni postigli "prešutni dogovor" da neće međusobno udarati na energetske objekte.

Kao rezultat toga, Rusija se te zime suzdržala od vrste napada velikih razmjera koje je izvela na ukrajinsku energetsku infrastrukturu 2022.-23., prema dvojici ukrajinskih dužnosnika i osobi u Washingtonu koja poznaje situaciju.

Taj je sporazum trebao utrti put prema formalnom dogovoru, rekli su ljudi.

Međutim, Kijev je ponovno započeo napade dronovima na ruska naftna postrojenja u februaru i martu ove godine, dok je pokušavao povećati pritisak na Moskvu nakon neuspjele protuofenzive 2023.

Unatoč upozorenju Bijele kuće da prekine udare, Kijev je nastavio, a Moskva je smatrala da je prešutni sporazum prekršen, rekli su ljudi upoznati sa situacijom. Rusija je tada eskalirala, lansirajući baražne rakete dugog dometa usmjerene na elektrane diljem Ukrajine, uključujući termoelektranu Trypilska 40 km od Kijeva, koja je potpuno uništena.

Kao dio ukrajinske kampanje, od početka 2024. pogođeno je najmanje devet od 32 velike ruske rafinerije.

Sergey Vakulenko iz Carnegie Russia Euroazijskog centra rekao je da je na vrhuncu napada u maju bilo pogođeno 17 posto ruskih rafinerijskih kapaciteta, ali da je većina toga u međuvremenu popravljena.

Rusija također izvozi relativno malu količinu rafiniranih naftnih proizvoda, a rafinerijski kapacitet zemlje je više nego dvostruko veći od potrošnje goriva.

Ruski odgovor na napade Kijeva bacio je veći dio Ukrajine u privremeni mrak i smanjio 9 GW kapaciteta za proizvodnju električne energije - polovicu onoga što je Ukrajini trebalo prošle godine da prebrodi zimu. Pokazalo se da Kijev ne može u potpunosti obnoviti ovaj kapacitet.

Putin je kazao da je Rusija spremna na pregovore samo na osnovu realnosti na terenu.

Prethodno je zahtijevao da Ukrajina preda potpunu kontrolu nad četiri regije na prvoj liniji koje Moskva samo djelomično zauzima, kao i potpuno povlačenje zapadnih sankcija. Ukrajina te uvjete smatra nedostatnim za bilo kakve potencijalne mirovne pregovore.

Putin je rekao da je Turska, koja je pomogla u posredovanju u neuspješnom pokušaju pregovora o okončanju rata u proljeće 2022., nedavno ponudila nove mirovne prijedloge koje je Ukrajina odmah odbacila.

"Jasno je da još nisu spremni. Lopta je u njihovom dvorištu", rekao je ruski predsjednik.