Putin je svjetska tema dana: Zašto je odabrao baš Mongoliju i zbog čega se ta država našla u "neobranom grožđu"
Brojni svjetski mediji raspisali su se danas o ovom događaju, a neki su to nazvali "Putinovom diplomatskom pobjedom nad Međunarodnim krivičnim sudom".
Ukrajinska analitičarka za unutrašnja stanja u Ukrajini i Rusiji i njihove globalne posljedice i vanredna profesorica na Sumy State Univerzitetu u ukrajinskom Sumyju Elena Davlikanova napisala je analizu za Centar za analizu evropske politike u kojem kaže da je Putin iskoristio Mongoliju kako bi ismijao Međunarodni sud.
"Međunarodni krivični sud (ICC) proglasio je Vladimira Putina traženom osobom. Optužen je za ratne zločine, posebno za nezakonitu deportaciju i prebacivanje ukrajinske djece u Rusiju. Kao potpisnica Rimskog statuta, Mongolija je bila dužna da ga uhapsi po njegovom dolasku 2. septembra. Umjesto toga, prostrla je crveni tepih", navodi ona na početku teksta.
Kako kaže, Putin sigurno ne bi putovao u Mongoliju da je postojala ikakva šansa za hapšenje.
"Zemlja je već uvjerila Moskvu da njihov predsjednik neće biti pritovren. Uklještena između dva moćna susjeda, Rusije i Kine, Mongolija je dugo bila ograničena u slobodi manevra, tako da Putinov izbor ima nemilosrdni smisao. To je očigledno bilo psihičko poigravanje traženog čovjeka. On je bio primoran da izbjegne samit BRICS-a u Južnoj Africi prošle godine, nakon što su domaćini prvo zatražili od ICC-a izuzeće od hapšenja Putina, a zatim su pregovarali o nedolasku s ruskim rukovodstvom. Južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa objasnio je da će se pokušaj hapšenja Putina smatrati objavom rata Rusiji. Mongolija je vjerovatno bila vođena istim strahom. Kremlj je saopštio da je Putinova posjeta bila na poziv mongolskog predsjednika Ukhnaa Khurelsukha, kako bi se mogao pridružiti komemoracijama za 85. godišnjicu sovjetsko-mongolske pobjede nad Japanom na rijeci Khalkhin Gol".
Smatra da iako je ovo putovanje uokvireno kao diplomatski i historijski događaj, Moskva želi da pogodi nekoliko ciljeva.
"Prvo, odvratiti pažnju od razvoja događaja u Kursku i pomoći u održavanju Putinovog imidža kao snažnog lidera u zemlji i inostranstvu. Teško je ponovo uspostaviti Rusiju kao cijenjenu globalnu silu kada je njen predsjednik u izolaciji i nije prisustvovao ključnim međunarodnim skupovima dvije godine. Savjetnici Kremlja se nadaju da će njegovo "neustrašivo" pojavljivanje poslati signal njegovim pristalicama da Zapad ne može diktirati uslove Rusiji. Njegov rejting, iako i dalje izuzetno visok, pao je malo na 73,6% sa 77,1% tokom augusta usred letargičnog odgovora Moskve na upad na Kursk. Drugo, Putin je spreman da prkosi međunarodnim pravnim normama kako bi potkopao međunarodno pravo. Mađarska i Jermenija, također članice ICC-a, uvjerile su predsjednika da neće biti uhapšen na njihovom tlu, što dodatno narušava efikasnost suda. Ako svjetski poredak nastavi da slabi, izgledi za sud za ruske ratne zločince, reparacije i odgovornost bi se značajno smanjili, srušivši ukrajinske nade u pravedni mir", navela je.
Kao treći cilj navodi da Kremlj treba da se pozabavi ekonomskim izazovima Rusije i, suočen sa sankcijama Zapada, nastoji da proširi svoj uticaj u Aziji.
"Situacija je delikatna, jer se Moskva takmiči sa Kinom u regionu, a istovremeno zavisi od političke i ekonomske pomoći Pekinga", dodala je.
Osvrnula se na položaj u kojem se nalazi Mongolija.
"Položaj Mongolije je neizvjestan. Sa populacijom od oko tri miliona raspoređenih po ogromnoj teritoriji, nedostaje joj značajna vojna moć. Ekonomski je ovisan o svojim moćnim susjedima i izgleda atraktivno zbog svojih bogatih prirodnih resursa, koji su okosnica njegove ekonomije. Više od jedne četvrte njene populacije živi u siromaštvu. Rusija i Kina čine većinu mongolske trgovine i investicija, a svi trgovački putevi prolaze kroz njihovu teritoriju. Ova zavisnost vrlo očigledno ograničava sposobnost zemlje da donosi nezavisne odluke", navela je.
Odmah nakon vijesti da Putin nije uhapšen na tlu Mongolije, oglasile se se Ukrajina i Evropska komisija. I jedni i drugi su pozvali Mongoliju da ispuni svoje obaveze.
"Činjenica da je odlučila da to ne učini najjasnija je moguća demonstracija nemoći Zapada pred realpolitikom Kremlja. To će oduševiti Putina, koji u potpunosti prezire politiku zasnovanu na pravilima", navela je.
Smatra da se pristup Rusije u ovoj situaciji ogleda u tome da pobijedi, bez obzira na posljedice.
Američki CNBS piše kako se Mongolija našla u "neobranom grožđu" kad ju je Putin posjetio u utorak. Kako kažu, trebala ga je uhapsiti, ali nije i sada se suočava s posljedicama.
"Međunarodni sud nema načina da provede pravilo da zemlje potpisnice Rimskog statuta uhapse Putina, a Mongolija mu je prkosila pozdravivši Putina u počasnoj straži dok se u utorak susreo s predsjednikom Ukhnaagiinom Khurelsukhom u glavnom gradu Ulan Batoru", navode i kažu da je to bio rizičan potez Mongolije te podsjećaju da je Međunarodni sud već najavio sankcije. I oni također prenose riječi Davlikanove i kažu da se Putin na ovaj način "narugao" Međunarodnom sudu.
Odnose Mongolije i Rusije analizirao je i Kijev Post u tekstu naziva "Odnosi Mongolije i Rusije – Krvavo prijateljstvo".
Kako se navodi, iako je Mongolija lojalni saveznik Moskve još od sovjetske ere, taj odnos nije bio bez trzavica – s vremena na vrijeme poremećen čistkama.
"Prije nekoliko decenija, Peljidiin Genden, prvi predsjednik komunističke Mongolije, dočekao je svoj kraj kada je navodno udario sovjetskog diktatora Josifa Staljina u lice, izbivši mu lulu iz usta, zbog odbijanja prvog da sprovede Staljinovu antibudističku politiku. Sovjetsko naslijeđe ostaje životopisno u Mongoliji pri čemu Mongoli nastavljaju koristiti ćirilično pismo za razliku od tradicionalnog mongolskog pisma zadržanog u kineskoj Unutrašnjoj Mongoliji – iako bi se i to moglo promijeniti u bliskoj budućnosti", navodi se.
